SLAKOVEC: Minijaturni park prirode Vjerana Žganca Rogulje

Tridesetogodišnji fotoreporter Vjeran Žganec Rogulja u svom dvorištu u Slakovcu brižno njeguje minijaturni park, stvoren od zakržljalih primjeraka autohtonih vrsta drveća koje pronalazi u međimurskim šumama. Nižu se godine, a s njima i Vjeranovi bonsaiji - mali hrastovi, bukve, breze, grabovi, javori, brijestovi, lipe, crni trnovi, glogovi, euonymusi (u narodu drvo zvano popova kapa). Oblikovanjem bonsaija Vjeran se počeo baviti prije 5 godina i do sada je uspješno odnjegovao 40-ak primjeraka. Među njima je samo jedan kineski brijest, drvce koje ne spada u autohtone vrste:
- Sve je počelo nakon jednog posjeta Arboretumu u Vinici u kojem sam došao na ideju da se počnem baviti ovim hobijem. Kupio sam literaturu i, naravno, kao svaki početnik, počeo učiti na vlastitim pogreškama. Nabolje je krenulo nakon što sam savjet potražio od Radovana Marčeca iz Nedelišća koji se oblikovanjem bonsaija bavi 18 godina. Krenuli smo zajedno u šumu, u potragu za malim, zakržljalim primjercima stabala. U šumi tragam za primjerkom koji me privuče svojom estetikom: nagibom debla, kakvim neobičnim čvorom na kori i sl. Tu, u šumi sve počinje. No, da bi to zakržljalo stablo postalo bonsai, u najboljem slučaju, tj. s dobrim startnim materijalom, potrebne su 3 do 4 godine predanog, svakodnevnog njegovanja i oblikovanja.
Bonsaije držim na otvorenom sve dok se temperature ne počnu spuštati ispod nule, a tad ih prebacujem na tavan do proljeća. Radovan i ja njegujemo europski stil oblikovanja bonsaija, što znači da težimo tome da minijatura postane što vjernija imitacija vrste u prirodi. Tijekom mjeseci i godina, drvo samo pokazuje smjer kojim želi rasti i u tome je sadržana najveća strast ovog hobija. Nevjerojatno je koliko drvo može dati u godini dana i koliko te nagradi promjenama ako mu se posvetiš - kaže Vjeran.
Radovan Marčec, koji Vjeranu pomaže u njegovanju bonsaija, u vlastitoj zbirci ima više od 100 primjeraka.
- Bonsai može živjeti dulje od drveta u prirodi. Primjerice, za hrast, lipu ili grab među uzgajivačima bonsaija zna se da nadživljavaju dvije generacije u obitelji, dok crnogorični primjerci mogu živjeti i po 300, 400 godina, a takvih primjera u svijetu ima - pojašnjava Radovan.
Naši sugovornici otkrivaju nam da je bjelogorica podatnija za oblikovanje od crnogorice i krajnji rezultat je - elegantniji. Osim toga, u jesen u minijaturama otkucava prirodni sat te mijenjaju boje prije gubitka lišća.
Željka Drljić
Snimio D. Lesar