SLOVENIJA: 8. IZBORNA JEDINICA PROTIV SPORAZUMA

Stanovnici Hotize i Kota najgorljiviji protivnici sporazuma

Slovenski referendum o Zakonu o arbitražnem sporazumu na kojem su građani RS odlučivali o sudbini i načinu rješavanja osamnaestogodišnjeg graničnog spora s Hrvatskom dobio je tijesnu potporu većine. Za arbitražni sporazum glasalo je 51,49 posto Slovenaca izašlih na referendum, protiv je bilo 48,51 posto.
Budući da je, prema Slovencima, sporna i granica na Muri, posebno oko 800 ha teritorija u Općini Sveti Martin na Muri, u Međimurju su se sa zanimanjem očekivali rezultati iz izborne jedinice 8 – Ptuj, koja obuhvaća Lendavu, Ormož, Ljutomer, Mursku Sobotu, Gornju Radgonu, Lenart, Pesnicu i Ptuj. Posebno u svjetlu “vrlo dobrih međususjedskih odnosa” o kojima se tako rado priča.
Rezultati referenduma ne idu baš u prilog onome što se na deklarativnoj razini govori. Naime, upravo je u ovoj izbornoj jedinici zabilježen najveći broj protivnika sporazumu (odmah iza izborne jedinice Kranj), ali i najmanji odaziv birača u Sloveniji. Protiv sporazuma glasalo je 52,97 posto birača koji spadaju u izbornu jedinicu Ptuj. Za sporazum su u ovoj izbonoj jedinici glasali u Murskoj Soboti, Ljutomeru, Gornjoj Radgoni i dijelom u Ptuju. Protiv sporazuma bili su u Lendavi, Ormožu, Lenartu, Pesnici i dijelom u Ptuju. Ako pogledamo rezultate na razini “krajevne skupnosti” (pandan naših mjesnih odbora), postotno je najviše protivnika sporazumu u cijeloj Sloveniji bilo u Hotizi i Kotu, neposrednim susjedima Općine Sveti Martin na Muri. U Hotizi je protiv sporazuma glasalo 69 posto, a u Kotu 67 posto izašlih na referendum.
Franjo Makovec, načelnik Općine Sveti Martin na Muri, rekao nam je da nije iznenađen rezultatima te da je “preko Mure” zavladalo veliko razočaranje pozitivnim ishodom referenduma.
- Osobno sam zadovoljan što je referendum u Sloveniji prošao pozitivno i što se više ne nastavlja ta priča. Objektivno, očekivao sam da će u Hotizi i Kotu glasati kako su glasali, to je rezultat svojevrsne euforije koja tamo vlada, a morat će se smiriti jer mnogi su tamo sada razočarani. Nadam se da smo u pravu kada inzistiramo da se radi o našem teritoriju jer su svi argumenti na našoj strani. Samo se bojim da će Slovenci u daljnje postupke ući bolje pripremljeni, mi kao da ih ne doživljavamo dovoljno ozbiljno, pa se bojim da bi stvari na kraju mogle završiti i drugačije nego što mi to želimo, rekao je Makovec.
“Nema promjene
granične crte na štetu Hrvatske”
O slovenskom referendumu priopćenjem se oglasio i međimurski župan Ivica Perhoč:
- Pozdravljam želju naših sjevernih susjeda iskazanu na referendumu održanom 6. lipnja 2010. godine da se pitanje granice riješi međunarodnom arbitražom te da se na taj način ukloni problem koji posljednja dva desetljeća otežava odnose između Slovenije i Hrvatske.
Mi u Međimurju sa svojim sjevernim susjedom uvijek smo imali korektne odnose, a u svakodnevnom međusobnom kontaktu ljudi koji žive uz obje strane granice gotovo da nisu imali problema. Iako su stanovnici sjeveroistočnog dijela Slovenije, za razliku od ostalih dijelova te zemlje, odbili arbitražni sporazum, ne vjerujem da je to prevladavajući stav među lokalnim stanovništvom, posebice onim uz granicu. Mali odaziv birača na referendum tumačim činjenicom da je većina stanovnika sjeveroistočnog dijela Slovenije zadovoljna sadašnjim stanjem. Suradnja naših općina i županije s pograničnim slovenskim općinama uvijek je bila na visokoj razini, a očekujem da će takva i ostati.
U posljednje vrijeme u nekim slovenskim medijima pojavile su se izjave pojedinih slovenskih dužnosnika o rješavanju graničnih prijepora na rijeci Muri na štetu Međimurja i Hrvatske. Ja kao župan Međimurske županije najoštrije odbacujem bilo kakve mogućnosti rješavanja graničnog spora promjenom granične crte kod Svetog Martina na Muri na štetu Hrvatske.
Arbitražni sporazum podrazumijeva da će o granici odlučivati stručnjaci, a ne političari. Uzimajući u obzir povijesne i pravne dokumente, kao i tok rijeke Mure kroz povijest, vjerujem da se granica na tome području neće mijenjati na našu štetu, već naprotiv. Napise koji su se pojavili tumačim kao dio slovenskog političkog folklora, odnosno kao promidžbu za ove nedjelje održan referendum o arbitražnom sporazumu, piše u županovom priopćenju.
Vlado Trstenjak