Solarne elektrane u Međimurju daju sve više struje!

Republika Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji preuzela je i obvezu da si do 2020. godine najmanje 20 posto potrebne energije osigura iz tzv. obnovljivih izvora.
Sunčane elektrane kao jedan od najkvalitetnijih izvora energije u Hrvatskoj zato su postale pravi hit, a trenutno ih je stotinjak u pogonu ukupne snage 3,8 MW.
Sve isporučuju energiju u HEP-ovu mrežu, po povlaštenoj cijeni koju je odredila (i plaća) država, a već je više od četiri stotine solarnih elektrana planirane snage 11 MW ugovoreno s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) za daljnje priključenje na sustav.
OBILNI POTICAJI
Kod nas, u kontinentalnoj Hrvatskoj, optimalno postavljena, solarna elektrana snage 1 kW godišnje može proizvesti od 1.000 do 1.100 kWh struje, koju država beneficira obilnim poticajem po kilovatu, pa osim što se mnogi interesiraju za gradnju izvora energije za vlastite potrebe, ogledavaju se i prema tržištu.
Trenutno, Vlada RH potiče proizvodnju struje u solarnim elektranama snage do 10 kW s 2,63 kn/kW, u postrojenjima snage 10 do 30 kW s 2,23 kn/kW, a u postrojenjima snage 30 do 300 kW s 1,65 kn/kW.
Poticaj po kilovatu za SE snage veće od 30 kW je 1,1 kn/kW, a za tzv. neintegrirane elektrane (namijenjene samo prodaji struje) poticaj je 2 kn/kW. Međutim, ako je sustav s termikom (dakle, kombinirani izvor električne energije i sanitarne tople vode), onda su poticaji još viši, pa postrojenja snage do 10 kW s termikom imaju poticaj 3,16 kn/kW, a za ona od 10 do 30 kW snage 2,45 kn/kW jer se dodatno nagrađuje 2 izvora energije s istog krova – jedan je izvor električne energije, a drugi je izvor toplinske energije.
MEĐIMURCI SU “PONORELI”
Iz navedenog je vjerojatno jasno zašto se u Međimurju na sve strane može vidjeti nizove solarnih panela, brojne solarne elektrane koje su niknule u zadnjih godinu-dvije.
Mr. sc. Davor Sokač, direktor Elektre Čakovec, ima točne podatke koliko su Međimurci „ponoreli“ za solarnim elektranama:
- Zaključno do 31. srpnja ove godine, u Međimurju na elektroenergetski sustav imamo priključeno 47 solarnih elektrana ukupne snage 1.099,97 kW. No, mi smo i među prvima krenuli u otkup struje koju je u svojoj solarnoj elektrani proizvodio pionir u korištenju solarne energije Roko Vincetić, u Čakovcu, koja je bila snage 6,72 kW, a prema regulativi HROTE-a, umrežen je od 13. studenoga 2010. godine. Danas nam je u Međimurja najveća elektrana SE TEHNIX u Donjem Kraljevcu, snage 102 kW, a u pokusnom je radu šest solarnih elektrana.
Međutim, u Elektri Čakovec imamo zaprimljenih još devet zahtjeva za pokusni rad te dvadesetak sunčanih elektrana u fazi priključenja na elektroenergetsku mrežu.
SKOKOVIT RAST INTERESA
- U Elektri Čakovec zaprimili smo ukupno 343 zahtjeva za prethodnu elektroenergetsku suglasnost (to je praktično najava priključenja na mrežu jer HEP je obvezan prihvatiti energiju iz takvih izvora u sustav), a po godinama se vidi skokovit rast interesa. Naime, ove su godine podnijeta 142 zahtjeva (do 31. srpnja), lanjske ih je godine bilo 146, u 2011. godini osjetno manje - 42 zahtjeva, a 2010. imali smo tek 13 zahtjeva. Na mrežu se priključuju elektrane snage do 10 MW, pri čemu procedura ovisi o vrsti građevina i klasifikaciji, a trenutno je jedino u primjeni jednostavna procedura za priključenje elektrana do snage 30 kW.
DRŽAVA PLAĆA, NE HEP
- Da ne bi bilo zabune, jer opće je uvjerenje da struju otkupljuje HEP, odnosno da HEP plaća povlaštenu cijenu proizvedene struje. Pravo na poticajnu cijenu povlašteni proizvođač ostvaruje po ugovoru koji sklapa s Hrvatskim operatorom tržišta energije, a HROTE takvom proizvođaču isplaćuje poticajnu cijenu za isporučenu struju. HEP, dakle, ne otkupljuje struju od proizvođača...
Mislim da je najkvalitetnije instaliranje sunčanih elektrana ono za vlastite potrebe, za proizvodnju, na velikim postrojenjima, pa do kućanstava, a ne orijentacija na prodaju u sustav... No, to su odluke koje moraju promišljati investitori. Mi u Elektri Čakovec nemamo nikakvih problema s investitorima i odlično surađujemo sa svima koji kreću u gradnju sunčanih elektrana...
NEKI SU ZASPALI
Inženjer elektrotehnike Dražen Berkopić, nekadašnji direktor Elektre Čakovec, putem tvrtke BERKO danas investira u gradnju solarnih elektrana, a uvjeren je da je ulaganje u baš taj specifičan alternativni i obnovljivi izvor energije dugoročno i te kako isplativo:
- Hrvatska trećinu električne energije uvozi, a s druge strane - imamo preskromnu potrošnju struje po glavi stanovnika i skromnu gospodarsku potrošnju energije. S porastom gospodarstva i standarda očekivano će rasti i rast potrošnje struje. Definitivno, nama fali struje, pa dakle prostora i potrebe za investiranjem ima.
Moja prva solarna elektrana instalirana je (snage 30 kW) na industrijskoj hali u Čakovcu još onda kad je u traženju alternativnih izvora energije kod nas bilo lutanja. Primjerice: priča o biodizelu koji troši resurs inače potreban za nešto važnije, za proizvodnju hrane! Kod nas je od kvalitetnih izvora kao što su sunce, vjetar ili potencijal malih vodotoka najbolja mogućnost korištenja solarne energije.
Ali, imam dojam da su naše jedinice lokalne samouprave zaspale u razmatranju mogućnosti koje su bile otvorene, pa se od 2007. godine naovamo propustilo mnogo prilika u osvajanju kvota za sufinanciranje... Kod privatnih investitora, naprotiv, bilježimo odlične rezultate, pa je Međimurje vodeća regija u Hrvatskoj po ulaganju. Usprkos činjenici da je na jugu Hrvatske veća efikasnost elektrana do 25 %!
Bolje da za instaliranje solarnih elektrana ne zbrajamo površine pogodnih krovova javnih zgrada na kojima je to do sada bilo moguće...
Pogrešnim investiranjem uglavnom u standard, a zanemarivanjem ulaganja u stvaranje novih vrijednosti u postsocijalističkim godinama, u prošle 24 godine proizvodnja nam je ostala na istoj razini, a neproduktivna potrošnja porasla je.
ZA OBITELJSKU KUĆU 10 kW
- S druge strane, ulaganje u obnovljive izvore energije koje je iskazivalo premalen profit i prespor povrat uloženog nikom nije bilo zanimljivo, a i složena je bila procedura ishođenja dokumentacije za gradnju. Srećom, sad je to za solarne elektrane do 30 kW bitno pojednostavljeno, a za prvi sam projekt samo na projektnu dokumentaciju potrošio godinu dana! Ipak, u međuvremenu su se dogodile i neke dobre stvari. Troškovi gradnje pali su za 30-ak posto, pa danas srazmjerno tome država manje treba subvencionirati takvu proizvodnju. U skoro vrijeme, takva proizvodnja bit će profitabilna i bez državne potpore.
Sad su problem kvote i još ponešto što zalazi u pitanja struke, čime nije potrebno zamarati širu javnost. Ono što ljude zanima je ovo: za obiteljsku kuću najbolje je instalirati elektranu snage 10 kW, a to je investicija od oko 150.000 kuna.
DUGOROČNO
VIŠESTRUKA
KORIST
Kad je o većoj proizvodnji riječ, kod mene to izgleda ovako: prva instalirana SE Berko snage 30 kW lani je proizvela 38,59 MWh energije... Uz vremenske prilike koje mi imamo, uz sve što nam ne ide u prilog kad je o našem podneblju riječ... Imamo li pravo danas ne proizvoditi energiju koja nam je nadohvat ruke?!
Znam da se danas mnogima teško odlučiti na bilo kakvu investiciju, ali uvjeren sam da bi slobodna sredstva, uz povoljne kreditne aranžmane koji se mogu dobiti u HBOR-u, a zatim i na sredstva koja se mogu dobiti (nepovratno) iz fondova EU, pa i iz našeg Fonda za zaštitu okoliša, mogli svi skupa postići velike efekte... Investitori željeni profit, zaradu, a za cijelo društvo korist. Ali na dugi rok, ako je rok od šest godina za povrat investicije uopće dug...
Marijan Belčić