Splav kao suvenir

Želja mi je, a u vezi s tim sam uputio i zahtjev Općini Donja Dubrava, da nekadašnja stara dravska teretna splav zvana fljojs postane donjodubravski suvenir. To bi bio općinski zaštitni znak, kao spomen i zahvala na vrijeme u kojem su naši pokojni sumještani teško zarađivali kruh - splavarenjem na rijeci Dravi, prihvaćanjem i otpremanjem tona drvenih trupaca koji su se rijekom Dravom u malim fljojsima dopremali na preradu iz Slovenije u Donju Dubravu. Dio tog šumskog bogatstva dalje se, nakon pretovara, većim fljojsevima otpremao Dravom do Osijeka, Vukovara, Beograda, Pančeva... - priča Slaven Ujlaki, 39-godišnji policijski djelatnik koji više od godine dana radi na tom projektu. Za početak je uz pomoć svog sumještanina Željka Šoljarića-Špoljka izradio maketu te splavi dugačku svega 54 centimetara koju pomno čuva.
- Danas je projekt fljojsa dogurao do pred samu realizaciju, prošao je „tehnički pregled“ 91-godišnjeg Mije Horvata, jedinog živog fljojsara - u šali će Slaven.
PRIČA ISKUSNOG DRAVSKOG VUKA
Mijo Horvat (91) od 1935. do 1940. godine radio je kao ekonom u bogatoj tvrtki braće Hirschler koji su se ovdje većim dijelom, uz trgovinu, bavili preradom drveta. Mijo je bio uz “svako drvo“, sudjelovao je u pretovaru, vrijedno bilježio kubikažu, a bilo je i slučajeva ku kojima je zajedno s trupcima morao Dravom na daleki put koji je trajao po nekoliko dana.
- Fljojs nam je tada bio drugi dom. Tu se kuhalo, spavalo, živjelo, za što je bila prilagođena viša etaža splavi. Na njoj je bila kućica (huta) za posadu, ložište - jer vatru smo ložili radi grijanja, kuhanja, a noću smo je održavali radi vidljivosti. Plovilo je sprijeda i straga imalo po 3 vesla (lemeši) dužine 7 metara koje je svojski trebalo držati i njima upravljati - priča Mijo. Raduje ga što se netko u Donjoj Dubravi sjetio vratiti prošlost. Posebno je sretan što je Slaven, izrađujući veću maketu, njemu dolazio po instrukcije i savjete, pitati za svaki detalj unatoč tome što je proučio brojnu literaturu. Mijo priča da su fljojsi kojima su se oni služili bili dugi preko 30 metara te naprijed široki 6, a otraga 5 metara. Na njih se moglo natovariti i do 80 kubičnih metara drvene građe. - Godišnje je u Donju Dubravu znalo doći i do 50 splavi – kaže Mijo i dodaje kako je zadnja splav iz Donje Dubrave prema Vukovaru otplovila u travnju 1941. godine. Posljednji je fljojs u Donju Dubravu doplovio iz Maribora 1969. godine.
MAKETA FLJOJSA
Prema ranije spomenutoj minijaturnoj maketi fljojsa, Slaven je danas od jelovine, kao u stvarnosti, napravio fljojs dužine 142 centimetra, a širine 32 centimetra, i to sa svim detaljima koji su se nalazili i na pravom plovilu.
- Raduje me što sam udovoljio zahtjevima literature i priča i što je „moje plovilo“ već bilo i u vodi. Imalo je probnu vožnju koju je bez problema izdržalo - priča Slaven. Za izradu makete trebalo mu je 14 radnih dana. Zahvaljuje svima koji su mu pritom pomogli, posebno Pilani Rusak na darovanom drvu. Sada čeka i povratni odgovor Općine Donja Dubrava.
- Deklariramo se kao turističko mjesto, a praktički pravog mjesnog suvenira nemamo. Suveniri se baziraju na povijesti, znakovitim karakteristikama mjesta. Braća Hirschler bila su dio naše povijesti, a uz njih su vezani i fljojsevi. Mladi naraštaji i drugi namjernici nikada nisu čuli niti vidjeli takvo plovilo - kakvih je mnoštvo dugi niz godina bilo na lijevoj obali Drave. Želja mi je da sada makete popune vitrine i vidljiva mjesta Donjodubravčana i ostalih namjernika, kao prvi pravi domaći suvenir - kaže na kraju Slaven.
Mladen Grubić