Stoljeće svećenstva

Blagdan svete Margarete, zaštitnice donjodubravske Župe i mjesnog godišnjeg proštenja, bila je prigoda da se u mjesnoj župnoj crkvi održi rijetka svečanost. Svoje zlatne mise, tj., 50 godina misništva, proslavili su donjodubravski sinovi - rektor varaždinske katedrale mons. Blaž Horvat i isusovac prof. dr. sc. Vladimir Horvat.

Među slavljenicima je bio još jedan domaći sin - vlč. Nikola Benko, župnik u Novigradu Podravskom, koji ove godine slavi 40. obljetnicu misništva, i sadašnji  donjoburavski župnik vlč. Mirko Pilaj koji je već 25 godina na službi u ovoj sredini. Homiliju je mnoštvu vjernika uputio Kotoripčanin o. Tonči Trstenjak, a na misi je sa slavljenicima koncelebriralo još 15-ak svećenika iz donjomeđimuskog dekanata.

U misnom slavlju spomenuta je i 225. obljetnica osnutka Župe sv. Margarete djevice i mučenice. Vlč. Pilaj na kraju misnog slavlja čestitao je slavljenicima, istaknuvši kako je „zlatni“ dvojac bio ovdje i prije četvrt stoljeća, kada se slavila 200. obljetnica Župe. Tada su oni bili „srebrni“, a svetu misu predvodio je zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić. Vlč. Pilaj potom je predstavio životni i svećenički put dvojice svećenika.

Mons. Blaž Horvat rođen je 31. siječnja 1939. u Donjoj Dubravi u kojoj završava i pučku školu. Godine 1957. maturirao je u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu te iste godine započeo studij na Bogoslovnom fakultetu. Zaređen je za svećenika na Petrovo 1964. godine.

Isusovac Vladimir Horvat rođen je 21. ožujka 1935. u Donjoj Dubravi u kojoj mu je otac bio orguljaš, pa su Mađari 1941. prognali obitelj preko Drave, u Koprivnicu. Oca, koji je bio orguljaš kod franjevaca, komunisti su ubili 1945. godine. 

S pobuđenim pozivom za svećeništvo, 1946. upisuje sjemenište na Šalati, a u isusovački novicijat ulazi 1952. godine. Studirao je filozofiju i teologiju te je 1964. u Zagrebu zaređen za svećenika. Službovao je u Župi sv. Petra u Beogradu u kojem je i studirao na Filološkom fakultetu. 

Od 1966. do 1968. u Sarajevu je bio katehet studenata, a potom u Zagrebu predavač hrvatskog jezika i katehet studenata. Godine 1973. odlazi u Dubrovnik u kojem je djelovao kao profesor i magistrirao. Od 1975. vodio je Hrvatsku katoličku misiju u Parizu i na Sorboni je pomogao osnutak Hrvatskih studija. Godine 1981. objavio je na francuskom jeziku knjigu Kardinal Stepinac - mučenik za ljudska prava koja je 1989. objavljena i na hrvatskom. Također je objavio knjigu Crkva u Hrvatskom narodnom preporodu. Od 1986. ponovo je u Beogradu u kojem je vodio Župu sv. Petra i organizirao ekumenske tribine te objavio izdanje Načela jezuita (Načela duhovnosti). U Rimu je 1991.-1992. bio na studijskom boravku te je proučavao građu o p. Bartolu Kašiću. U Zagrebu je 1996. obranio doktorat Bartol Kašić - otac hrvatskoga jezikoslovlja, a na njegov je prijedlog Hrvatski sabor proglasio Godinu Bartola Kašića koja je zaključena u Rimu susretom s papom Ivanom Pavlom II. Istraživao je hrvatsku povijest i jezikoslovlje te je djelovao kao duhovnik, katehet, znanstvenik, predavač i angažirani rodoljub. (mg)

Foto Frančić