Strip na životu drži srednja generacija

Možda ne intenzivno kao nekada, no u Hrvatskoj pa tako i u našem kraju strip je i dalje prisutan, može se zaključiti nakon 2. Festivala stripa kojeg je u subotu i nedjelju, 3. i 4. listopada u Muzeju Međimurja organizirala čakovečka udruga "Strip oblačak". 

Manifestacija je započela subotnjim otvorenjem izložbe stripova i ilustracija Igora Kordeja - po ocjeni poznavatelja - trenutno najboljeg strip crtača u Hrvatskoj, ali i regiji te nositelja titule viteza kulture koju dodjeljuje Francuska. Nakon dobro posjećene izložbe uslijedila je projekcija dvaju filmova tematski naravno vezanih uz strip, dok je u nedjelju crtačica rodom iz Čakovca Helena Klakočar održala radionice za najmlađe te ujedno promovirala svoj strip album „Nemirno more“.

- Udrugu „Strip oblačak“ prije 2 godine osnovala je nas nekolicina ovdašnjih ljubitelja stripa s ciljem promocije i „oživljavanja“ devete umjetnosti. Trenutno brojimo oko 100 članova, no otvoreni smo za sve od 7 do 107 godina. Što se tiče planova, voljeli bismo pokrenuti izdavačku djelatnost premda u Međimurju nema baš puno crtača stripova. Članovi udruge naravno međusobno kontaktiraju, razmjenjuju stripove, no problem nam predstavlja i nedostatak prostora. Financijski nam pomaže Grad Čakovec pa se nadam da će nam s vremenom uskočiti i po „prostornom“ pitanju, kazao je za List Međimurje predsjednik Josip Mihalković. Taj osnovnoškolski učitelj i publicist u svojoj kolekciji inače ima 600 strip albuma. Bilo ih je mnogo više, no kolekciju je, kaže, smanjio zbog nedostatka prostora u stanu. Na pitanje koliko pak su mladi u današnje vrijeme zainteresirani za strip, očekivano odgovara da nisu kao prije. –Pojava interneta učinila je svoje. Stripovi se, doduše kao i knjige čitaju nešto na internetu, no to nije to. Strip isto kao i knjigu treba osjetiti u ruci.

Kordej: Kreiranje stripa idealan je posao za one koji vole samostalnost

Govoreći o stripu danas u Hrvatskoj i svijetu, živa legenda strip scene još od vremena Jugoslavije, Zagrepčanin Igor Kordej napominje pak kako se u Hrvatskoj posljednjih godina pojavio velik broj privatnih izdavača, no tržište je malo, a potencijalni kupci opterećeni krizom. Zato su najbolji strip crtači okrenuti europskom i američkom tržištu. –Volio bih se probiti na rusko tržište. To je zemlja od 150,000.000 ljudi u kojoj praktički ni nema stripa. No, općenito se danas u svijetu, što zbog recesije, što zbog novih tehnologija i dolaska novih generacija strip manje prodaje. Kultura čitanja stripa kod mladih jako slabo razvijena. Klinci su okrenuti kompjutorima, odnosno igricama koje imaju fantastične scenarije, rezolucije i animacije jedino što ih je većina nasilna. Klinci vole biti na adrenalinu i nažalost nema puno mladih generacija koje su se uhvatile stripa. Opstanak stripa vezan je uz ljude srednjih godina koji zapravo imaju i financija da kupuju stripove jer oni nisu jeftini. Jedan album od 50 stranica košta oko 15 eura što nije mala lova. No, nadajmo se da će ta srednja generacija u dobrom zdravlju poživjeti još koju godinu i podržati tržište. Novim se generacijama strip može „vratiti“ ako se na duge pruge razmišlja o pravljenju stripova za najmlađe, da ih se „uhvati“ već u toj najranijoj dobi. U Francuskoj to već rade. Tamo postoje stripovi točno predviđeni za svaku dobnu skupinu, priča Kordej.

O svom radu i strasti prema stripu ističe: Oduvijek volim stvarati vlastite svjetove. Da nisam strip crtač vjerojatno bih bio redatelj samo što je to malo zahtjevniji posao. No, ja sam ipak više solo igrač. Kreiranje stripa nije linija manjeg otpora, ali jest nešto idealno za osobu koja voli samostalan rad. Izuzev western stripova, no uskoro planiram i to, nema teme koju nisam obrađivao - od znanstvene fantastike, paralelne i „obične“ povijesti do američkih epizoda – super heroja i sličnog. Kao i na filmu i u književnosti, projekt uvijek prodaje priča. Netko može biti briljantan crtač, no ako je priča loša neće privući čitatelja. Rad na stripu je idealan spoj teksta i slike. Iako dobro crtam, nisam baš vješt u pisanju, zato uvijek nastojim pronaći dobrog partnera i onda se mogu stvarati „čuda“, zaključuje Kordej. Recimo na kraju da je moderator svih programa održanih u sklopu Festivala stripa bio Matko Vladanović.