TKO ĆE NAS LIJEČITI? Visokoškolovani nikako da se dogovore!

Nakon pregovora, otkazivanja dogovora i ponovo danih riječi, Dom zdravlja i liječnici iz primarne zdravstvene zaštite uspjeli su dogovoriti dežurstva za prijelazno razdoblje. Kao što smo objavili u prošlom broju, dežurstva radnim danima traju od 7 do 13.30 sati te subotama također od 7 do 13.30. Nehitni pacijenti tada se mogu obratiti dežurnom liječniku, najbližem svom mjestu stanovanja. Uz navedeni raspored, dežurat će i pedijatri, i to subotama od 8 do 15.30 sati.
Ostala su nedorečena dežurstva subotama poslijepodne te nedjeljama i blagdanima. Prema (trenutno) važećem dogovoru, liječnici obiteljske medicine dežurat će subotama poslijepodne od 13.30 do 19.30 sati, a nedjeljama i blagdanima od 7 do 19 sati u ambulanti Doma zdravlja u Čakovcu (u Ul. Matice hrvatske), no, do kada - ovisi o odgovoru koji se čeka iz nadležnog ministarstva. O lokacijama i dežurnim liječnicima pacijenti se mogu informirati u stanici hitne pomoći u Čakovcu.
Kriva je loša
organizacija hitne
Novoj organizaciji tek treba postaviti temelj, o čemu govore predstavnici liječnika obiteljske medicine Nina Knežević, dr. med. spec. opće medicine, i Slobodan Oluić, dr. med.
- Zbrinjavanje pacijenata sistemom grupe u prijelaznom periodu je nadstandard koji liječnici i medicinske sestre primarne zdravstvene zaštite daruju svojim pacijentima zbog loše osmišljene reforme hitne službe. Što se tiče dežurstava subotom poslijepodne, to nije redovno radno vrijeme liječnika, stoga govorimo o privremenom rješenju. Po zakonu je nužno da se subotnja poslijpodnevna dežurstva reguliraju kao nedjelje i blagdani te u skladu s time adekvatno plate i poprate ugovorima. Nadamo se da će se Međimurska županija konačno angažirati i žurno riješiti taj gorući problem te iznaći sredstva (koja nisu velika) kako bi se organiziralo zbrinjavanje akutnih pacijenata tijekom neradnih dana. Nikako ne pristajemo da se dežurstva subotom poslijepodne nameću kao obveza te stavljaju u okvir redovnog radnog vremena. Odluče li lokalne vlasti ili Ministarstvo da za takvim dežurstvom nema potrebe, onda ćemo od toga odustati. Činjenica je da je reforma liječnike obiteljske medicine dodatno opteretila, da ih veliki broj ne iskoristi ni polovicu godišnjeg odmora jer ne mogu naći zamjenu. Nalazimo se pred ulaskom u Europsku uniju, što znači da nas čeka odljev liječnika i medicinskih sestara i tehničara. I sama vlast najavljuje da očekuje odlazak oko 500 liječnika i 1.500 medicinskih sestara i tehničara, a iskustva iz drugih tranzicijskih zemalja govore da su to optimistična predviđanja, no, nema naznaka da postoji program kako ćemo to prebroditi. Ukoliko se to ostvari, i redovan rad ambulanti u sadašnjem obliku i opsegu postat će neostvariv, a razgovor o nadstandardu bespredmetan. Također bih se osvrnuo na izjavu ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Mirele Štefe koja tvrdi da Zavod po zakonu više ne može imati ambulantu. U zakonu jasno piše da hitna služba mora biti 24 sata dostupna građanima, ali nigdje ne piše da ne može imati ambulantu. To je pitanje organizacije svakog županijskog zavoda, a naprasno ukidanje čakovečke dnevne ambulante pri hitnoj pomoći nije bio dobar korak - smatra Slobodan Oluić, dr.
Nedoumice
- Najviše nedoumica proizašlo je iz različitog tumačenja obveza i ovlasti obiteljskog liječnika. Obiteljski liječnik ima u skrbi (točno) definiranu populaciju ugovorenu s HZZO-om za koju dobiva glavarinu i određeni broj uputnica i recepata godišnje. Ugovorenim pacijentima pruža zdravstvene usluge iz svoje domene tijekom propisanog radnog vremena (40 sati tjedno). U Međimurju prosječna ordinacija zbrinjava oko 2.000 ljudi, dok je standard za tim obiteljske medicine 1.700 pacijenata, što u startu pretpostavlja više obveza. Naši timovi obiteljske medicine rješavaju dnevno 60 do 100 ljudi (2 do 3 puta više od europskog prosjeka). Zajedno s pedijatrima, zbrinjavamo 4.000 pacijenata dnevno! Unatoč sve većem opterećenju ordinacija i svakodnevnim novim dodatnim obvezama (npr. vađenje krvi), odlučili smo u novonastalim okolnostima proizašlim iz reorganizacije hitne službe napraviti dodatan iskorak. Radi naših pacijenta, tj. ljudi koji su nas izabrali i ukazali nam povjerenje da zajedno brinemo o njihovom zdravlju, u suradnji s ravnateljem Doma zdravlja formirali smo grupe ordinacija po terenu gdje se pacijent može javiti u slučaju da ima zdravstveni problem radi kojeg ne može čekati svog izabranog liječnika. “Tuđi” pacijent odlazi drugom liječniku samo iznimno jer bi se neselektivno primanje pacijenata drugih kolega negativno odrazilo na naš rad - padom kvalitete radi preoterećenosti i smanjivanjem prava našim opredijeljenim pacijentima na dostupnost izabranog liječnika. Zbrinjavanje pacijenata sistemom grupe je nadstandard na koji su liječnici obiteljske medicine pristali u prijelaznom periodu isključivo radi pacijenata koji nisu bili dovoljno informirani o reformi. To je naš dodatan posao koji darujemo stanovnicima Međimurja. U hitnom slučaju pacijenti zovu hitnu pomoć - pojašnjava Nina Knežević, dr.
Ministar ne
prepoznaje problem
Saborski zastupnik Dragutin Lesar postavio je pitanje ministru zdravlja prof. dr. sc. Rajku Ostojiću o problemima koje nova mreža hitne pomoći nosi građanima gornjeg Međimurja. Ministar ili ne poznaje situaciju na međimurskom terenu ili je ne želi vidjeti jer je skandalozno organiziranu pripravnost troje liječnika obiteljske medicine iz ordinacija u Murskom Središću nazvao “podizanjem razine kvalitete”. Doktor Oluić komentirao je odgovor ministra:
- Iz odgovora se iščitava da se ništa neće mijenjati i da će nas troje i dalje svaki treći dan biti u pripravnosti do kraja svog radnog vijeka?! Znači da više nemamo prava na privatni život jer nam se ukida mogućnost realiziranja normalnih obiteljskih i privatnih planova. Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije je u listu Međimurje izjavila da imamo “ujednačeniju, kvalitetniju i učinkovitiju” hitnu službu, što ne stoji. Građani gornjeg Međimurja su zakinuti! - ponovo upozorava doktor Oluić.
- Svi podržavamo kolege iz Murskog Središća koji su gurnuti u apsolutno nemoguće uvjete za normalan rad i život. Smatramo da se za zbrinjavanje hitnih pacijenata na području M. Središća treba naći drugo, pravednije i kvalitetnije rješenje. Što se tiče zbrinjavanja akutnih pacijenata subotom poslijepodne, nedjeljom i blagdanima, ako postoji potreba da se formira dežurna ambulanta za sve žitelje Međimurja, spremni smo odraditi taj dodatan posao uz korektne ugovore kojima bi se, između ostalog, definirao opseg rada, oprema ambulante i njena opskrba lijekovima, receptima i uputnicama - jer, zbog ugovora s HZZO-om, ne smijemo koristiti one koje su namijenjene našim pacijentima u redovno radno vrijeme. Ta sredstva ionako liječnici PZZ-a uplaćuju Županiji svakog mjeseca u obliku koncesija (dozvola da bi uopće mogli liječiti ) u puno većem iznosu nego iznosi opremanje, troškovi ambulante te rad liječnika i medicinskih sestara. Iznos koji liječnici uplaćuju neusporedivo je veći od onog kojim bi Županija mogla postići željeni nadstandard. Nema zadovoljnog pacijenta bez zadovoljnog liječnika, a liječnici u trenutnoj situaciji nisu zadovoljni. Jedan naš kolega slikovito je rekao: Mi dnevno zbrinjavamo 60 do 100 ljudi. Želite li biti 82. pacijent po redu ili želite biti liječnik koji ih toliko zbrinjava u jednoj smjeni? - dodaje doktorica Knežević.
ŠTO KAŽE ŽUPAN?
- Temeljem upita vezanog uz organizaciju dežurstava liječnika obiteljske medicine subotama poslijepodne te nedjeljama i blagdanima, obavještavam Vas da je temeljem Ugovora koji je Dom zdravlja sklopio s liječnicima obiteljske medicine dežurstvu u spomenutim danima osigurano do 30. lipnja 2012. godine. Ministru zdravlja uputili smo dopis u kojem tražimo financiranje rada liječnika obiteljske medicine subotama popodne, nedjeljama i praznicima. Iako to predstavlja “nadstandard”, mišljenja smo da se time upotpunjuje i poboljšava zdravstvena zaštita koju naši građani imaju.
Prema procjenama, godišnje financiranje rada liječnika obiteljske medicine subotama poslijepodne te nedjeljama i blagdanima stoji 300.000 kuna - napisao nam je župan Ivica Perhoč.
Željka Drljić