Za "Međimurje" govori Franjo Kovačić, načelnik općine G. Mihaljevec

Nakon što su lanjsku godinu zaključili s proračunskim minusom, ove se godine blagajna Općine Gornji Mihaljevec nešto bolje puni. U razgovoru s načelnikom Franjom Kovačićem (HDZ) pitamo o aktualnim temama poput dogradnje škole, gradnje cesta, nikad završenog kompleksa Lasta, komunalnog reda itd.
- Prošlu smo godinu zaključili s minusom zbog dugova iz ranijih mandata, uglavnom za stazu u Gornjoj Dubravi i cestu u Bogdanovcu. Imamo još 200 tisuća za podmirenje duga.
Kakva je disciplina u naplati potraživanja koja su izravan općinski prihod?
- Možda će zvučati nespojivo s teškom godinom u kojoj smo, ali ona je fiskalno bolja nego 2010. Uveli smo disciplinu kod građana tako da smo se priklonili ovrhama za komunalnu naknadu, naknadu za groblje, porez na tvrtke i druga davanja u obvezi građana i pravnih osoba. To je nepopularan korak, ali na njega smo bili primorani jer nas Državna revizija nadzire.
Zanimljivo je da najviše novca trošite na ceste.
- Ne možemo od toga pobjeći jer imamo čak 60 kilometara nerazvrstanih cesta. Zakonodavac bi u tom smislu nešto trebao riješiti jer je za nas to izuzetno opterećenje. U Tupkovcu, Vugrišincu, Martinuševcu i Vukanovcu bageri i kamioni normalna su pojava nakon svake obilnije kiše.
Porezna uprava slabo oporezuje(?)
Na jednoj od sjednica Općinskog vijeća otvorena je diskusija o lošoj naplati poreza na vikend-kuće. Jeste li nešto poduzeli da se to poboljša iako nije u domeni Općine?
- Plaćanje poreza na vikendice u domeni je Porezne uprave Čakovec. O tome smo debatirali na vijeću, ali smo i prije i nakon toga upućivali dopise u kojima upozoravamo na neurednost plaćanja poreza na vikend-kuće. Odgovorili su nam da oni svoj dio posla obavljaju i čine mjere naplate, ali mi taj novac u proračun ne dobivamo. Od poreza na vikendice trebali bismo uprihoditi 80 tisuća kuna, što je za naš proračun dosta.
Izvorni prihodi su 1,5 milijuna kuna. Koliko još dođe s drugih adresa?
- Jednako toliko, pa se krećemo oko 3 milijuna kuna proračuna. Rebalans je 5 do 10 posto što znači da realno planiramo.
Što govore podaci Zavoda za zapošljavanje, koliko imate nezaposlenih?
- Brojke nisu visoke. Imamo 49 nezaposlenih u evidenciji HZZ-a i smatramo da to nije puno. U toj brojci je 29 žena i 20 muškaraca, u pravilu NKV radnika. Moram reći da, kad smo iz Zavoda uzimali ljude za javne radove, nikoga nismo uspjeli dobiti jer jednostavno nitko nije želio raditi. Doslovno nikoga iz naše općine nismo zaposlili. Generalno, naša je sreća što dosta ljudi radi u dvije velike tvrtke, Centrometalu i Letini. Oni koji žele raditi pronađu posao.
Naši građani su fer!
Privredna zona je pri završetku.
- Ovih je dana obavljena primopredaja radova na prometnicama, plinska i vodovodna mreža su u funkciji, a pred građevinskom smo dozvolom za postavljanje javne rasvjete.
Koliko je parcela prodano?
- Dvjema tvrtkama iz Vučetinca i Prekope prodane su tri parcele. Obje se bave proizvodnjom i u budućnosti će zaposliti desetak ljudi. Općina u Zoni ima sedam parcela od ukupno 23, ostatak je u privatnom vlasništvu. Od građana smo kupili jednu parcelu, i to po cijeni po kojoj i mi kao Općina prodajemo zemljišta. Naši ljudi su fer i ne špekuliraju, ne nabijaju cijene, već nastupaju potpuno razumno.
Redar na granici sa Štrigovom
S općinama Sv. Juraj na Bregu i Štrigova riješili ste pitanje zajedničkog komunalnog redarstva. Žalili ste se na probleme na rubnom području sa Štrigovom.
- Da, komunalni redar Vid Marčec ovih je dana išao prvi put raditi u Štrigovu i snimiti stanje. Dogovorili smo da tamo radi jedan dan u tjednu, a po dva dana kod nas i Svetom Jurju. Na rubnim područjima sa Štrigovom imali smo probleme s ilegalnim odlaganjem otpada po šumarcima, ali to će se ubrzo sanirati. Naši ljudi su disciplinirani i vidljivi su pomaci u brizi o okolišu. Dodao bih da smo ove godine podijelili 80 kanti za otpatke. Problem smo imali kod starih domaćinstava jer valja mijenjati navike, ali prihvatili su.
Nedugo ste imali akciju prikupljanja krupnog otpada i autoguma. Kako je prošlo?
- Koncesionar Ekoflor bio je zadužen za krupni otpad u okviru redovne djelatnosti, a mi smo se kao Općina angažirali za autogume koje se inače ne prikupljaju. Od ljudi smo preuzeli 550 guma koje idu u varaždinski Gumi Impex.
Kamo se odlaže građevinski otpad?
- Imamo privatne lokacije koje ljudi žele zapuniti, pa dopuštaju da se tamo dovozi građevinski otpad. Nemamo problem s divljim deponijima, ako na to mislite, toga kod nas nema i mislim da smo po tome među rijetkim sredinama.
Dogradnja škole ove godine?
Kakve su šanse da školsku zgradu dograđujete ove godine i kad će sportska dvorana?
- Ne znam što se događa s pitanjem dvorane. Pomalo sam postao skeptičan. Sad smo za EIB III kandidirali ceste i neke druge objekte, a kako ćemo i kada s dvoranom, ne znam reći. Dogradnja škole s pet učionica je prioritet. U programu smo Svjetske banke za ovu godinu i lobiramo da se s tim krene. Stajat će 7 milijuna kuna i sve financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Što je s glasinama da će škola u G. Mihaljevcu biti ukinuta?
- Po mojim informacijama, o tome nema govora. Mi imamo preko 150 učenika, a za primjer volim dati fantastičnu školu u Središču ob Dravi s također 150 đaka. U takvim je ustanovama sjajno raditi i veličina naše škole zapravo je idealna.
Natalitet u padu
Koliko će se učenika upisati ove školske godine?
- U 1. razred sada će ići 23 učenika, a lani ih se upisalo 17.
Iako su podaci popisa stanovništva ovog trenutka još uvijek tajni, recite nam kakva je slika nataliteta?
- Negativna. Lani se u našoj općini rodilo 23 djece, a 29 osoba je umrlo. Prije deset godina, prema popisu iz 2001., nas je bilo za stotinu više. Kritična su nam rubna naselja - Martinuševec, Prhovec, Badličan, Vugrišinec pa i Vukanovec. To u današnje vrijeme ne čudi jer ljudi su nekad imali kuće i u grabama, a danas se svi nastoje držati koncentriranih naselja.
U Bogdanovcu je domaćinstvo koje je 800 metara udaljeno od glavne ceste. Investirate li na toj lokaciji?
- Nekad je tamo bilo šest, a sada jedno domaćinstvo u kojem se živi od poljoprivrede i do kojeg uskoro ide vodovodna mreža. Međimurske vode investirat će 200 tisuća kuna. Do kućanstva je dobar makadamski put koji planiramo asfaltirati. Rekao bih da je to perspektivno područje na kojem se mogu formirati farme. Ne gradimo infrastrukturu nizašto. S vremenom će je sigurno netko koristiti.
Od šaha do lovstva
Društveni život je prilično dinamičan.
- Složio bih se. Imamo tri nogometna kluba s podmlatkom, šahovski klub koji je jedan od najboljih u Međimurju. Lani su kadeti igrali 1. šahovsku ligu, ali su ispali. Problem su financije. Ako želite uspjeti, morate imati profesionalne igrače, no mi nemamo ambicije kupovati ih jer to onda neće biti “šah za nas”. Udruga Lipa okuplja puno žena koje su izuzetna pokretačka snaga, Udruga umirovljenika ima preko 200 članova, što je puno za naš kraj. Imamo četiri DVD-a koji rade na preventivi, okupljanju mladih, pa i zabavnom životu. Srećom, ne gase puno.
Imali ste mali spor s lovcima iz Šljuke zbog čeke koja je navodno podignuta na privatnom zemljištu i lovačkih pasa u privatnom dvorištu.
- Ta se situacija smirila. Činjenica je da s lovcima dobro surađujemo, a ponekad problem ne nastane voljom ljudi. Slažem se da neki događaj može dovesti do nesporazuma, no LD Šljuka je općenito puno učinio za naše područje uređujući lovište, jezero, dovodeći lovce iz cijele zemlje.
Sve manje
sufinanciranja
Ukinuli ste sufinanciranje prijevoza učenika. Ne ide?
- Morali smo. Proračun to naprosto ne dopušta. Koncentrirali smo se na sufinanciranje dječjih vrtića, za što nam treba 350 tisća kuna godišnje. Ne dajemo ni stipendije jer ne možemo, no dovoljno je natječaja na županijskoj i državnoj razini, pa mislim da se studenti negdje već mogu naći.
Koliko ste daleko u pitanjima projektiranja kanalizacije?
- Međimurske vode financiraju izradu projekata za koje ćemo mi biti na redu valjda za petnaest godina. Teško da će to biti prije iako je gradnja nužna jer mnogi puštaju fekalije na cestu, čime se ona slijeva u niže dijelove. Dakle, interes je da se radi zaštite podzemnih voda to riješi.
Problem s Lastom
U Vukanovcu, na jednoj od najljepših lokacija u briježnom dijelu, već desetak godina nikako da zaživi bilo kakva investicija. Izgradnja doma Lasta je prošlost, što je sadašnjost?
- To je pitanje za koje su mnogi zainteresirani, a sudstvo ga koči. Dakle, riječ je o poziciji na kojoj je Agromeđimurje držalo motel, a onda je u posjed ušao novi investitor koji je počeo gradnju doma za osobe s posebnim potrebama Lasta. Kako on gradnju nije mogao nastaviti zbog financijskih problema, banka je sve prodala investitoru iz Preloga kojem je svaka mogućnost ulaganja i stavljanja prostora u funkciju zaustavljena jer je investitor Laste pokrenuo sudski proces protiv banke. U tom se postupku već šest, sedam godina ništa ne događa i lokalitet koji je izniman i dalje stoji devastiran. Bivši motel je okraden do te mjere da su se čupali strujni kablovi iz zida. Ovo je najžalosniji prizor u našoj općini, a mogao bi biti nešto potpuno, potpuno suprotno. S jedne strane, nemamo nijedan divlj deponij, a s druge nam ovakve očaravajuće pozicije stoje i propadaju.
Aleksandra Ličanin