Za "Međimurje" govori načelnik Općine D. Vidovec J. Grivec

Pedesetpetogodišnji Donjovidovčanin Josip Grivec aktivno je u politiku ušao 1990. godine, otkada je i član socijalno-liberalne stranke. Trenutno, uz funkciju načelnika Općine D. Vidovec te predsjednika Županijske organizacije HSLS-a Međimurja, obnaša i funkciju predsjednika Središnjeg vijeća HSLS-a Hrvatske, tijela koje donosi sve ključne stranačke odluke. Kao načelnik, odrađuje peti, kako ga zove, recesijski mandat, po prvi put u koaliciji - s HDZ-om. Živi sa suprugom Đurđicom i kćerkom Tinom koja kraju privodi studij njemačkog i francuskog jezika.
Pripremate li se za još jedan mandat, od svibnja iduće godine?
- U politici nije zahvalno ništa govoriti sa stopostotnom sigurnošću, ali kako sada stvari stoje, namjeravam se ponovo kandidirati. U mojoj stranci, koja će donijeti i konačnu odluku o tome, još nismo razgovarali o kandidaturi jer smatramo da je i prerano. U svakom slučaju, stranci sam na raspolaganju. Svaki od ovih pet mandata bio je specifičan i, s obzirom na krizu koja je počela još 2008., ovaj mandat zaista je najteži do sada.
Osjeća se i nervoza kod građana te nastojimo pomoći koliko možemo. Jedan od primjera je zapošljavanje putem javnih radova, na čemu smo zahvalni na suradnji Zavodu za zapošljavanje jer smo samo ove godine uspjeli, putem tog programa, zaposliti 15 ljudi, a do kraja godine još bi osmero ljudi trebalo biti uključeno u program. Tko god bude na čelu naše općine u vremenu koje dolazi, važno je nastaviti s kvalitetnim pripremama za europske projekte, što smo uspješno započeli sa susjednim općinama.
Hoće li HSLS imati kandidata za međimurskog župana?
- U travnju smo zauzeli stav da se pripremamo za samostalan izazak na izbore, no, to ne isključuje i predizbornu koaliciju. Spremni smo na obje opcije. Nama je interes razvoj Međimurja, a ne vlast pod svaku cijenu. Mislim da je takav stav vidljiv i u činjenici da ne kritiziramo radi svraćanja pozornosti javnosti na sebe, što ponekad, možda, nije dobro za stranku, ali većina nas smatra da je najvažnija visoka doza suglasja. Uvijek sam bio protiv kritike bez nuđenja rješenja.
Kakva je prošlost koaliranja HSLS-a u D. Vidovcu?
- Do ovog mandata i koalicije s HDZ-om, u D. Vidovcu nismo koalirali ni s kime. No, na našim se sjednicama ne vidi tko je iz koje stranke, što je dokaz visoke svijesti, želje za radom i pomaganjem svojoj sredini. Većinu odluka donosimo jednoglasno.
Imate li ambicija za višom političkom pozicijom?
- Vjerujem da sam, na osnovi iskustva, spreman za svaku funkciju, ali, ponavljam, ne pod svaku cijenu. Dužnost načelnika je vrlo bitna i sigurno teža od mnogih viših političkih pozicija. Mi smo na izvoru problema, a imamo malo instrumenata za rješavanje.
NE BUM REKEL, DA SE NE BUM OPEKEL
Jeste li zadovoljni radom međimurskih saborskih zastupnika?
- Teško je reći s obzirom na krizu koja trese Hrvatsku. Dao bih im još vremena prije konačne ocjene rada. Činjenica je da se bitne odluke, ipak, donose prije podizanja ruku, a Sabor je, na žalost, u prevelikoj mjeri samo glasačka mašinerija.
Da ste postali saborski zastupnik, kojim biste se pitanjem ili problemom prvim pozabavili?
- Probao bih barem nametnuti raspravu o pravoj decentralizaciji u ovoj zemlji jer to otvara i rješava niz pitanja.
Zalagao bih se da pravila igre trebaju biti jednaka za sve – kako za jug zemlje, tako za Slavoniju, a i za Međimurje. Evo jednog našeg primjera: u neposrednoj blizini imamo hidroelektranu od koje koristi ima cijela Hrvatska, a štetu snosimo samo mi, tj., Donji Vidovec, Sveta Marija, Donja Dubrava te općine s druge strane rijeke. Zbog drastičnog pada razine podzemnih voda, pucaju temelji kuća, gospodarskih objekata, a prinosi poljoprivrednih kultura već su odavno puno niži. Takva situacija traži pravednu naknadu, obeštećenje, pri čemu ne mislim na ionako prenisku hidrorentu.
Što Vam je politka donijela dobrog, a što Vam je oduzela?
- Oduzela mi je dio privatnosti, a dobrim bih nazvao brojne kontakte s ljudima, nova prijateljstva.
BIVŠI PROTUKANDIDAT BEZOPASAN I - PREZAUZET
Na prošlim izborima protukadidat Vam je bio Dragutin Kopasić iz HNS-a. Surađujete li danas?
- Doktor Kopasić je, vjerojatno, prezauzet profesionalnim obvezama i zato vrlo malo prisutan u ovoj sredini, no, sa strankom, tj., s drugim ljudima iz HNS-a suradnja je izvrsna.
Kada će niknuti bioelektrana u donjovidovečkoj privrednoj zoni i znate li odakle će se nabavljati sirovine za proizvodnju?
- U proljeće bi trebali početi radovi jer je građevinska dozvola dobivena, a drugi detalji vezani uz buduću proizvodnju nisu mi poznati jer i nisu u okvirima naših nadležnosti i poslova. Naše je da i dalje pomažemo u otvaranju vrata.
Veliki je to projekt, a prema prezentacijama, investitori misle etapno izgraditi solidnu površinu staklenika. U prvoj fazi radi se o elektrani na biomasu, a kasnije i elektrani na plin jer tom zonom prolazi i magistralni plinovod.
KOŠARAŠI I
GASTARBAJTERI
Je li košaraštvo izumrlo u D. Vidovcu?
- Još uvijek ima pravih košaraša, dobrih poznavatelja starog zanata, a mi se različitim aktivnostima trudimo tu tradiciju održati živom.
Donjovidovčana u inozemstvu ima više nego doma. Ima li među njima zainteresiranih za ulaganja i povratak u domovinu?
- Imao sam prilike upoznati dio tih ljudi, a s očeve strane mi je cijela obitelj iselila u Australiju. Stariji ljudi se ne vraćaju jer ih vezuju djeca i unuci koji su rođeni u stranim zemljama, a u obzir treba uzeti činjenicu da se veliki broj naših ljudi dobro snašao vani te ne možemo očekivati da se vrate. Uz to, birokratska barijera pri otvaranju poslova u Hrvatskoj još uvijek je prevelika.
Imaju li male općine, poput D. Vidovca s oko 1.500 stanovnika, budućnost?
- Ukidanje malih općina bio bi veliki korak unatrag. Činjenica je da aktualni zakon omogućava zajedničko obavljanje poslova jedinicama lokalne samouprave. Četiri donjomeđimurske općine, među kojima smo i mi, dijele komunalnog redara, što je jedan od dobrih primjera. No, određena samostalnost mora se zadržati jer iskustvo nas uči da centar sam sebe preferira. Bioelektrane, o kojoj sam govorio, sigurno ne bi bilo u D. Vidovcu da je općinsko sjedište negdje drugdje.
Funkciju načelnika odrađujete kao profesionalac. Kolika Vam je plaća?
- Pet i pol tisuća kuna.
Imate li hobi ili neku aktivnost kojom punite baterije?
- Oduvijek me zanimala fotografija, bez obzira je li riječ o fotografskom bilježenju nekog događaja ili pejsažu. Svakog proljeća tražim kockavice i fotografiram ih. Iskušavam se i s kistom te pisanjem stihova.
Otvorili ste svoj profil na društvenoj mreži Facebook. Je li to put do mladih birača?
- Nije mi to bio motiv. Privukao me zanimljiv i nov oblik brze komunikacije.
Razgovarala
Željka DRLJIĆ

ŠTO KAŽU MJEŠTANI

Martin Čmrlec, umirovljenik:
- Dugo se ništa nije događalo oko naše privredne zone. Sada je konačno aktivirana i gradit će se tvornica, što je dobro, jer mladima treba osigurati radna mjesta. Naš je načelnik u komunikaciji s ljudima za pet, ali mogao je više napraviti za razvoj mjesta.
Katarina Friščić, umirovljenica:
- Nekad je u ovom dijelu donjeg Međimurja D. Vidovec prvi imao bankomat, a sad su nam ga ukinuli. Govore i o ukidanju poštanskog ureda, što bi za nas, starije mještane, bila katastrofa. Loše su nam autobusne veze, a u zadnje vrijeme su i krađe jako učestale. Možda bi i na tome naš načelnik trebao poraditi.
Gabrijel Matulin, umirovljenik:
- Za bolji standard Donjovidovčanima nedostaje kanalizacijski sustav. Dok se to ne riješi, ne možemo imati ni bolje ceste koje se, zasada, samo krpaju. Ne bih zbog toga kritizirao načelnika jer ne ovisi sve o njemu, ali kanalizacija je preduvjet da krenemo dalje s razvojem, umjesto da stagniramo.