Zbog pražnjenja farme Agromeđimurja dva sata nije se moglo disati!

Mještani Belice, Palovca i Male Subotice obratili su nam se zbog neizdrživog smrada koji im je ponovo zagadio zrak prilikom pražnjenja spremnika gnojovke s farme svinja Agromeđimurja u Belici prije 15-ak dana. Snimili su i poslali nam fotografiju na kojoj je vidljivo kako se iz “topova” preko ograde farme izbacuje gnojovka. Problem s vrlo intenzivnim, neugodnim mirisom nekoliko su puta godišnje trpjeli mještani navedenih sela, a koga je pogodilo, najviše ovisilo je o smjeru vjetra. Prilikom posljednjeg pražnjenja spremnika, nekoliko poziva zabilježeno je i u županijskom centru 112. Kapljice gnoja putovale su na “krilima vjetra” u Malu Suboticu, do tamošnjeg vrtića i škole, svjedoči načelnik Općine Mala Subotica Vladimir Domjanić: - Problem se pojavljuje nekoliko puta godišnje. Prilikom ovog posljednjeg pražnjenja, dva sata nismo mogli disati u M. Subotici. Odmah sam reagirao te razgovarao s predsjednicom Uprave Agromeđimurja Zlatom Gašparić koju moram pohvaliti jer je odmah urgirala i smrad je uskoro nestao. Na traženje naših mještana, pokušao sam kontaktirati i inspekcijske službe, no ispostavilo se da nitko u Čakovcu nije nadležan i svi su prali ruke od odgovornosti. Saznajem da je za ovaj problem nadležna stočarska inspekcija čija se ispostava nalazi u Koprivnici te i dalje pokušavam stupiti u kontakt s njima. Pokušavamo biti tolerantni jer smo svjesni da živimo u poljoprivrednom kraju, ali istodobno vjerujem da se ovaj konkretan problem ne mora ponavljati u ovakvoj dimenziji - kaže V. Domjanić.
TATA, SELO TI SMRDI!
Nad Belicu se intenzivan smrad zbog ovog problema nadvio jednom. Ljudi su čak zvali i policiju, ali načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi prvi je poziv primio od mještanina Palovca:
- Imam sreću da veter ne puše na našu stranu, no šalu na stranu, smatram da je problem lako rješiv te da za njega treba samo malo više odgovornosti djelatnika na farmi Agromeđimurja zaduženog za taj posao. Posljednje ispuštanje gnojovke dogodilo se prije otprilike dva tjedna, i to s petka na subotu. U ponedjeljak su zaorali tlo, no neugodni mirisi raspršuju se i nestaju odmah nakon zatvaranja “topova” koji izbacuju gnojovku. Nama je prošle godine zasmrdilo pred samo beličko proštenje koje se održava na Veliku Gospu. U nekoliko sam navrata upozorio direktoricu Gašparić na ovaj problem i svaki je put poduzela korake. Riječ je o vrlo odgovornoj osobi koja ima želju pomoći, ali ne ovisi sve o njoj. Osobno smatram da je u ovom slučaju u pitanju aljkavost jednog radnika na farmi. A nije teško ispoštovati propise. Uostalom, ti propisi govore o nečem što naši stari ljudi znaju iz iskustva. Svi koji su odrasli na selu znaju da se gnojišnica odvozi po kišovitom vremenu te da ju je potrebno odmah zaorati. I problema - nema. Tim više što farma Agromeđimurja ima gnojovku koja nije toliko intenzivna kao “domaća” te je samo malo pažnje dovoljno da se ovo ne događa. Inače, jednom je prilikom moja kćerka ustala ranije i upozorila me: “Tata, selo ti smrdi!” Međutim, dok sam izašao na ulicu, smrad se gotovo više nije osjećao jer nestaje onog trenutka kad zatvore ventile na farmi. Želio bih da ovu temu ozbiljno shvate i mještani naše općine koji se ne pridržavaju općinske odluke o komunalnom redu i ne koriste usluge koncesionara te na nezakonit način prazne jame - kaže načelnik Zvonimir Taradi.
SLABA KARIKA
Slaba karika u ovom lancu očigledno je jedan čovjek, i to zaposlenik na farmi svinja. Postoji ekološka studija kojom se Agromeđimurje obvezalo na poštivanje pravila igre, ali i pravilnik koji propisuje (i) postupanje s tekućom gnojovkom. U zaključku komisije za procjenu utjecaja na okoliš ove farme, između ostalog, piše: Nositelj zahvata (Agromeđimurje) je dužan ugovoriti natapanje poljoprivrednih površina tekućom gnojovkom s privatnim vlasnicima ili poljoprivrednim dobrima za površine koje će moći prihvatiti svu količinu gnojovke, sukladno Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zmeljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92), prema kojem je maksimalno dozvoljena količina primjene gnojvoke u poljoprivrednom tlu do 60 kubnih metara po hektaru godišnje, a u izvanvegetacijskom razdoblju (listopad - travanj) dozvoljeno je trošiti 30 kubnih metara po hektaru. Nositelj zahvata treba imati trajno osigurane poljoprivredne površine za dispoziciju gnojovke.
O problemu se očitovala i predsjednica Uprave Agromeđimurja Zlata Gašparić:
- Nusproizvod svake farme je gnojovka ili stajski gnoj koji završavaju na oranicama i predstavljaju vrijedno organsko gnojivo. Na žalost, oni imaju svoj miris za koji priznajemo da je neugodan. Kapacitet rezervoara za gnojnicu na Farmi Belica je takav da zahtijeva pražnjenje dva puta godišnje, što odgovara propisima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. S naše strane, ubuduće ćemo učiniti sve da se neugodan miris prilikom izbacivanja gnojnice širi što manje, tako da taj posao radimo po mirnom i, po mogućnosti, kišovitom vremenu.
Građane mjesta Belice, M. Subotice i Palovca molimo da nam se slobodno obrate kad god imaju problema s neugodnim mirisom, a mi ćemo nastojati da se taj problem svede na najmanju moguću mjeru.
Željka Drljić