Arhiva 10.12.2009. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 10:35.

Žene ponovo postaju “čuvarice ognjišta”

Ovogodišnja kampanja “16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama” u našoj županiji započela je konferencijom za medije saborske zastupnice Nadice Jelaš, predsjednice Foruma žena SDP-a, i Roberte Barat, zamjenice Foruma i predsjednice Županijskog odbora za ravnopravnost spolova. Obraćanjem javnosti, pred Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studeni, Jelaš i Barat željele su upozoriti da su ženska prava dio ljudskih prava i podsjetiti i na sve one žene koje su žrtve nasilja u obitelji, mobinga na radnom mjestu, žrtve institucionalnog i seksulanog zlostavljanja, trgovine robljem – a niti su prepoznate, niti uvrštene u statističke podatke. Kampanja će trajati do 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava. Nadica Jelaš iznijela je podatke s nacionalne razine koji pokazuju da se nasilje nad ženama najčešće događa u obitelji, a često prođe i deset do petnaest godina prije nego žrtve odluče potražiti pomoć. Prema službenim podacima MUP-a, zbog nasilja u obitelji, policija ima prosječno 29 intervencija dnevno. U prvoj polovici 2009. godine, prema odredbama Kaznenog zakona, kazneno je sankcionirano 527 osoba zbog počinjenja 616 kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji, a pri tome posebno zabrinjava sve veća brutalnost nasilja. U prvoj polovici ove godine počinjeno je 17 ubojstava u obitelji, a u 12 slučajeva žrtve su bile žene. U prekršajnoj domeni, u prvih šest mjeseci ove godine prijavljeno je 7.815 počinitelja, s gotovo 10 tisuća žrtava. Jelaš je ustvrdila da je postojeća zakonska regulativa dragocjena, ali nedovoljna. Aktualno hrvatsko zakonodavstvo predviđa udaljavanje nasilnika iz obitelji, ali tek nakon pravomoćne presude, a ne odmah nakon počinjenja nasilja. Jasno je što to znači za žrtvu kada se zna kako funkcionira hrvatsko pravosuđe. Jelaš je upozorila i na činjenicu da kod nas još nije poznat institut zabrane približavanja žrtvi koji se u zapadnim zemljama pokazao vrlo efikasnim. Nasilje kod nas ima evidentno rodni predznak i samo je menifestan oblik puno šireg problema koji se naziva neravnopravnost spolova. U Hrvatskoj se posljednjih godina događa zastoj u ravnopravnosti spolova jer nakon određenih pozitivnih pomaka u Hrvatskoj, na djelu je retradicionalizacija žena, vraćanje žene ulozi “čuvarice ognjišta”, a svoje je razmišljanje Jelaš potkrijepila nedavno donesenim Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je nazvala jednim od najrigidnijih u Europi. Drugo područje je područje politike u kojem bi veće sudjelovanje žena trebalo biti preduvjet poboljšanja ukupnog položaja žena u društvu, a da se ne govori o području rada, u kojem se stvara ekonomska neravnopravnost i podčinjenost žena.
U Međimurju sve manje nasilničkog ponašanja
Roberta Barat zapitala se kako reagiramo na nasilje, naglasivši da bi prve morale reagirati institucije. U 2002.- 2003. godini dogodile su “revolucionarne “ promjene u tom smislu, doneseni su novi zakoni (Obiteljski zakon, Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji, Zakon o ravnopravnosti spolova) koji su tu problematiku stavili u institucionalni i zakonodavni okvir. To je dovelo do senzibilizacije javnosti, ali i do procesuiranja nasilja. Svjedoci smo da je u Međimurskoj županiji primjetan trend pada nasilnih oblika ponašanja (barem po policijskim izvješćima). U 2004. godini bilo je 646 zahtjeva za intervencijom policije, 2005. godine 687, 2006. 472 zahtjeva, u 2007. je zabilježen neznatan porast na 523, a 2008. zaprimljen je 441 zahtjev za policijskom intervencijom. U prvih šest mjeseci ove godine policija je zbog obiteljskog nasilja reagirala 218 puta. (Ponavljamo, radi se o statistici, odnosno prijavljenim nasiljima, dok je prava brojka vjerojatno mnogo, mnogo veća, op.nov.). Osim promjene percepcije po kojoj nasilnik biva označen nasilnikom, a žrtva žrtvom, u prekršajnim se postupcima procesuiraju gotovo svi nasilnici. Međutim, to ima i svoju lošu stranu jer su kazne uglavnom premale i uglavnom novčane (više od 50 posto je novčanih kazni, 30 posto uvjetni zatvor, desetak posto je oslobađajućih presuda). Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da su naši sudovi dopustili desetak slučajeva zastare (!). Trebalo bi taj problem preseliti u kazneno zakonodavstvo, smatra Barat. U 2008. godini u prekršajnom je postupku procesuirano ukupno 390 osoba (njih čak 81 su recidivisti). Pod Kazneni zakon (koji omogućuje kažnjavanje nasilnika zatvorskom kaznom od 6 mjeseci do 5 godina) u 2008. godini “potpalo” je tek 13 predmeta, naglasila je predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova.
V.Trstenjak

Izvor: 2850