Arhiva 24.08.2011. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:17.

Zlatko Hlapčić, voćar iz Novog Sela na Dravi

Kao da me tuča tražila!

U petak, 12. kolovoza župan Ivica Perhoč, u skladu sa svojim ovlastima, obznanio je odluku o proglašenju elementarne nepogode – suše - na dijelu područja Međimurske županije. Međutim, u odluci se ništa izrijekom ne navodi o štetama koje je napravilo olujno nevrijeme s tučom koje je također poharalo dio Međimurja baš na dan sv. Ilije gromovnika, a štete gdje je tuča zahvatila više je od 30%, što znači da se po važećem pravilniku - prijavljuju. Zbog sretne okolnosti da je tučom zahvaćen mali dio Međimurja, nije ostao dojam da je nastala velika šteta. Ali samo tako dugo dok se ne zađe u polja od Čakovca prema jugu, skroz do Novog Sela na Dravi.
NEMA CIJELE JABUKE
U voćnjaku Zlatka Hlapčića, na Račinskoj peti (tako je zapisan toponim u najstarijim zemljišnim knjigama), u kojem uz voćarstvo obitelj Hlapčić razvija i vrlo simpatičan oblik seoskog turizma, vidljive su teške posljedice tuče koju je, kaže Zlatko, nemoćno gledao kako odnosi cjelogodišnji trud:
- Ljudi misle da nije bilo velikih šteta od tuče, a meni se činilo kao ta tuča baš mene traži. Bili smo u oku oluje. U početku nije izgledalo katastrofalno jer čovjek se više nada da nema štete nego vjeruje onome što u takvom času vidi svojim očima.
Tek nakon nekoliko dana počeli su se pokazivati pravi razmjeri štete, kada su natučenja potamnjela i počela trulež. U ovom starom voćnjaku, tu je 2,75 ha nasada s kojeg u optimalnim uvjetima treba ubrati barem 75 tona jabuke prve klase, neće biti nijedne jedine jabuke za prvu klasu!
I MLADA STABLA STRADALA
- No, tek kad smo otišli pogledati mladi voćnjak, tamo smo naišli na pravu katastrofu. S nešto manje od jednog hektara s gustom sadnjom, čak je 3.800 sadnica tamo. Trebali smo brati prvi rod, nadali se da će biti do 27 tona prvoklasne jabuke... Međutim, tuča je pola roda skljaštrila na zemlju, što je još na stablima nije ni za industrijsku preradu.
Nije, međutim, to sva šteta. Iznimno su oštećena mlada stabla, uništeni su rodni pupovi za sljedeću godinu... Ne znam hoćemo li u iduće dvije godine, uz uvjet da se tuča ne ponovi, moći obnoviti voćnjak do zdravog stanja.
Povjerenstvo za procjenu šteta bilo je kod mene, popisali su i procijenili štetu, sve ide po uobičajenoj proceduri, a to isto tako znači da eventualna naknada za pretrpljenu štetu neće biti ni 2% od iznosa stvarne štete.
NOVAC ZA MREŽU ILI ZA OSIGURANJE?
- Znam, kao što i svi drugi znaju, da stvar djelomično rješava osiguranje, da potpunu zaštitu može pružiti mreža... Ali – za osiguranje mi treba 30-ak tisuća kuna, a da taj novac u ovoj djelatnosti mogu odjednom staviti na kup – kupio bih mrežu... U mladom voćnjaku konstrukcija za mrežu već je postavljena, ovogodišnji je rod trebao dati prihod za postavljanje mreže... Ali planove uvijek pokvari viša sila. Za poljoprivrednu djelatnost ne možemo samo tako dobiti kredit, osigurati se tehnološki i od elementarnih nepogoda s mrežom, opremiti voćnjak... Prisiljeni smo sami sebe izmišljati tijekom godina, teškom mukom dolaziti do svega što treba za normalnu proizvodnju. A ne možemo si pomoći.
Zato i imamo kombinirano gospodarstvo na kojem uz voćarstvo dio prihoda nastojimo osigurati seoskim turizmom. Već se po cijelom Međimurju zna da se na Račinskoj peti petkom uvijek mogu dobiti riblji specijaliteti, da je subota za veprića ispod peke, dolaze grupe, sastaju se tu poljoprivredničke udruge i sad nas taj dio gospodarstva mora održati do iduće godine. U voćnjaku je tuča sav prihod ubrala... (Marijan Belčić)

Izvor: 2939