Obiteljsko nasilje ozbiljniji je problem od ovisnosti

Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova organiziralo je 1. lipnja okrugli stol na temu Suzbijanje obiteljskog nasilja kojem se, kao izlagačica, odazvala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik. Predsjednica Povjerenstva Roberta Barat u kratkim je crtama iznijela osnovne probleme s kojima se suočavaju službe djelujući po prijavama zbog obiteljskog nasilja.
- Postoje problemi u provedbi Protokola o postupanju u slučaju obiteljskog nasilja. Treba naglasiti da smo mi jedno od tri županijska središta, uz Osijek i Slavonski Brod, koja nemaju obiteljski centar kroz koji bi djelovanje bilo efikasnije zahvaljujući sustavnom radu. Mi na to imamo pravo, a prema građanima i obavezu - rekla je Barat.
U svom izlaganju Lukač Koritnik izdvojila je nekoliko podataka koji ilustriraju stanje u području obiteljskog nasilja u Hrvatskoj.
- U prošloj je godini zabilježeno 48 ubojstava. Od tog broja, u 23 slučaja su ubijene žene, u 21 slučaju žene su žrtve obiteljskog nasilja. To je dramatičan podatak koji upozorava jer broj ubojstava pada, a udio žrtava obiteljskog nasilja u njemu raste. Nasilje je vrlo prisutno. Lani je zaprimljen 18.951 zahtjev za intervenciju i pružanje policijske podrške zbog obiteljskog nasilja. U ovoj se zemlji puno govori o ovisnosti i njezinu suzbijanju, a to je možda manji problem od alkoholizma koji je jedan od najizravnijih povoda nasilju u obitelji. To utječe na živote ljudi i obitelji. Što se s tim u vezi poduzima - postavila je pitanje pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Kad je o prijavljivanju obiteljskog nasilja riječ, pravobraniteljica je istaknula da se i tu javljaju problemi. Vlada je u svom priopćenju Saboru navela, između redaka, odbijanje da se oblici nasilja (fizičko, psihološko...) razlikuju i jasno preciziraju.
- Strategija borbe protiv nasilja u obitelji i politike koje se time bave, moraju jednoznačno reći koje su to politike i primjenjivati ih. Buduća strategija mora biti upućena u politiku sudova i izricati kazne. Mi dobivamo pritužbe žrtava obiteljskog nasilja koje su neutemeljene. Pozivaju se na tezu da policija ne poduzima ništa, a mi iz predmeta vidimo da poduzima mjere iz svoje nadležnosti, ali sudovi ne daju povratne informacije - rekla je Lukač-Koritnik.
Tome je dodala da će u predstojećem razdoblju biti organizirana psihosocijalna edukacija za 550 osoba koje rade kao službene osobe u policiji, centrima za socijalni rad i nevladinom sektoru. Iako pozdravlja inicijativu, Roberta Barat o tome kaže:
- Mi smo kao povjerenstvo financirali tu edukaciju za policijske službenike, međutim, ti su ljudi s vremenom preseljeni na druga radna mjesta. Time se ulaganje u ljude pokazuje promašenim jer u specifičnim slučajevima trebali bi intervenirati ljudi sa specifičnim znanjima - rekla je Barat.
Žene na tržištu rada
Tijekom 2009. godine Ured pravobranitelja za ravnopravnost spolova obradio je 900 slučajeva u kojima su se fokusirali na žene na tržištu rada. Smatraju to ključnom problematikom, tim više što je diskriminacija na radnom mjestu uglavnom fokusirana na žene.
- Ne možemo na pitanje diskriminacije gledati samo kroz prizmu zakonodavstva i institucionalne zaštite jer diskriminirani možete biti i po Ustavu. Razina nesigurnosti žena na poslu je ogromna. Samo je 17 posto žena 2009. godine bilo zaposleno na neodređeno vrijeme. Zakon o radu krši se masovno, poslodavci govore jedno, sindikati drugo - rekla je, među ostalim, G. Lukač Koritnik.
Aleksandra Ličanin