Glas javnosti 29.07.2010. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 10:40.

Institucija radi svoj posao!

Sredinom travnja ove godine, u Međimurskoj županiji konačno je započela s radom nadzorna služba za zaštićene prirodne vrijednosti ustrojena u sastavu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije. Zadaća nadzornika ili popularnih rendžera jest svakodnevni, neposredni nadzor zaštićenih područja i objekata te provedba mjera zaštite prostora koje su propisane različitim aktima i zakonima, od općinske do nacionalne razine.
U roku od svega tri mjeseca operativnog rada, nadzornici su iz zaštićenog područja uklonili dva bagera na kritičnoj lokaciji između Murskog Središća i Peklenice, te započeli s drugim planiranim akcijama sukladno svojim ovlastima. Primarna zadaća nadzornika jest prevencija nepoželjnog ponašanja pojedinaca ili skupina spram zaštićene prirode. Nadzornici ne djeluju represivno, a na naznaku moguće konfliktne situacije u pomoć se poziva i odaziva policija iz lokalnih policijskih postaja, na čemu im ovom prilikom zahvaljujemo.
Nastavljajući svakodnevni nadzornički posao, na red je došla i kontrola ilegalne izgradnje unutar zaštićenog značajnog krajobraza rijeke Mure, proglašenog odlukom Skupštine Međimurske županije u travnju 2001. godine. Konkretno, nadzornici su na svaki pojedinačni objekt unutar zaštićenog područja stavili obavijest vlasniku odnosno korisniku da u roku petnaest dana dostavi dokumentaciju koju posjeduje vezano uz izgradnju svojeg objekta izvan zone koja je lokalnim prostornim planom određena kao zona mogućeg građenja. Time se želi evidentirati i odvojiti legalno od ilegalno izgrađenog, jer u nekim međimurskim općinama ilegalna izgradnja postaje opasno raširena pojava, skoro pa epidemija.
I tu se sad javljaju prvi ozbiljniji problemi u radu nadzorničke službe. Jer, za razliku od pojedinačnih bagerista koji ilegalno vade mineralne sirovine u vlasništvu Republike Hrvatske i koji znaju da pritom rade kazneno djelo, veliki broj vlasnika ilegalnih objekata čiji se raspon kreće od drvenih i metalnih straćara pa do zidanih dvokatnica niti ne shvaća kako je njihov objekt izgrađen protivno zakonima i pravilima, te je tako po definiciji počinjeno više prekršaja po osnovi više zakona. Stoga se mnogi vlasnici objekata čude, snebivaju, a gdjegdje i organizirano u znak protesta javljaju načelnicima svojih općina s pitanjem: Kaj bi ovi nadzorniki šteli? U nekim slučajevima, nadzornicima se na terenu i verbalno prijeti, no srećom još niti jedan verbalni ispad nije završio fizičkim nasrtajem na predstavnike institucije koja samo radi svoj propisani posao.
Važno je istaknuti sljedeće: Javna ustanova nije institucija koja će fizički rušiti objekte u zaštićenim područjima u Međimurskoj županiji. Za te poslove u Republici Hrvatskoj postoje druga nadležna tijela. Međutim, zadaća je i dužnost Javne ustanove upravljati zaštićenim područjima te provoditi svakodnevni nadzor istih, a o uočenim nepravilnostima i kršenju različitih zakona (po službenoj dužnosti) izvjestiti nadležna tijela koja će nakon toga pokrenuti primjerene postupke, uključujući i postupke rušenja ilegalnih objekata na račun investitora takvih objekata.
Nadalje, Javna ustanova nije nevladina udruga čiji bi aktivisti nadzor obavljali u svoje slobodno vrijeme i sukladno svojim osobnim uvjerenjima, kako to smatraju brojni prekršitelji zakona unutar zaštićenih prirodnih područja u našoj županiji. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije je javna ustanova osnovana od strane Međimurske županije u 2006. godini, s ovlastima i dužnostima definiranim u Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) te u pratećim podzakonskim aktima. Pritom je važno istaknuti da nadzornici u zaštićenim područjima registriraju i na daljnje postupanje šalju i prekršaje iz domene drugih zakona Republike Hrvatske, a ne samo iz Zakona o zaštiti prirode. Nadzornici čuvaju međimurski prostor od svekolike degradacije i pritom očekuju pomoć svih žitelja Međimurja kojima je stalo do prirode kao zajedničkog dobra i trajne, baštinjene vrednote.
Zaključno treba napomenuti i sljedeće: Javna ustanova ne proglašava zaštićena područja, nego upravlja i nadzire ono što je svojim aktima zaštitila Međimurska županija i Republika Hrvatska. U tom smislu, djelatnici Javne ustanove u stvarnost provode ideju zaštite prirode koja u Međimurju na početku 21. stoljeća polako sazrijeva prema onome što bi zaštita prirode zapravo trebala biti, a to je očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Naravno, ta ideja i službena politika zaštite prostora donose i određena ograničenja u ponašanju pojedinaca spram prirode kao zajedničkog dobra. No, bez tih ograničenja i bez ponašanja sukladno određenim pravilima, generacijama Međimuraca koje se tek trebaju roditi pojam međimurske prirode (kakva je opjevana u brojnim međimurskim narodnim pjesmama!) ostat će nepoznanica.
Na kraju, ovim putem pozivamo sve udruge koje se deklariraju kao ljubitelji prirode, posebno lovce i lovočuvare, ribiče i ribočuvare, zaštitarsko-ekološke udruge, ali i dužnosnike jedinica lokalnih samouprava (načelnike i gradonačelnike) da nam pomognu stati na kraj pošasti koju poznajemo kao ilegalna izgradnja. Pozivamo ih na „prokazivanje“ ilegalne izgradnje izvan zona određenih za građenje i na pomoć pri uspostavi reda u zaštićenim prirodnim područjima. Jer, to je zajednička baština svih generacija Međimuraca i upravo je nedopustivo, moralno i zakonski, da tristotinjak pojedinaca terorizira ostatak populacije kroz trajnu degradaciju pejzaža i uništenje biološke raznolikosti. Barem po tom pitanju ne bi trebalo biti prijepora i dvojbi, naime, da li prijaviti ilegalnu izgradnju ili ne nadležnim tijelima. Posebno u ovoj 2010. godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnom godinom biološke raznolikosti.
Siniša Golub, ravnatelj
Javne ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije

Izvor: 2883