Napad je najbolja obrana?!

Gospodin Željko Fileš predstavio se je kao član Nadzornog odbora , predstavnik radnika i hrvatski branitelj i kao takav našao se pozvanim reagirati na pitanja koja smo kao udruga Nova pravednost u praksi postavljali. Na pitanja koliko je zakupnine naplatio Panex d.d. nije odgovorio. Na pitanje kome bi ta sredstva trebala pripasti nije niti pokušao odgovoriti. Kao što je poznato u procjenu smo se upustili jer nam je na to pitanje uskraćen odgovor.
Mi smo procijenili da bi to moglo iznositi do 40.000.000 kuna za razdoblje od poništenja pretvorne do danas. Smatrali smo, a i danas smatramo, da ta sredstva pripadaju vlasnicima, a to po pravomoćnoj presudi suda staroj preko sedam godina, nije više HFP niti država već dioničari prve pretvorbe. Umjesto odgovora uvaženi član Nadzornog odbora, predstavnik radnika i hrvatski branitelj upustio se u obračun s članovima udruge i s rukovodstvom Panex d.d. od prije poništenja pretvorbe .
Prvo se obrušio na način pretvorbe i ocijenio ga krajnje lošim i uzrokom propadanja Panexa . Ocjenu da je pretvorba i restrukturiranje Panex d.d. organizacijom malih poduzeća povezanih sa Panex d.d. bila krajnje loša i uništavajuća za Panex d.d. odbacujemo, jer je neutemeljena, netočna, rezultat strasti a ne uma, i ne kao posljednje rezultat totalnog nepoznavanje stvarne situacije i poslovanja uopće.
Panex d.p.o. ( društveno poduzeće s potpunom odgovornosti ) usko je surađivao s proizvođačima traktora i poljomehanizacije iz grupacije IMT Beograd i preko Autohrvatske Zagreb sa Zavodima Crvena Zastava Kragujevac i na tim programima ostvarivao gotovo 90 % ukupnog prometa.
Sve je to nestalo je kao posljedica rata i nije se ničim moglo nadomjestiti.
Da smo u pretvorbi odabrali model da Panex d.d. ostane monolitna organizacija, da nismo izvršili restrukturiranje firme zar bi onda i dalje mogli održati 1992.godine i dalje taj opseg poslovanja ? Zar bi kao jedinstvena firma i dalje mogli kupovati i prodavati traktore iz Beograda i vozila iz Kragujevca. Ne , a slom bi bio za godinu dana jer je za plaće ( i dopri-nose ) trebalo osigurati mjesečno oko 800.000 DM. Za godinu dana bi se sami pojeli. Bilo bi za očekivati da to bude jasno barem članu NO Panex d.d.
Odlučnom i brzom reorganizacijom u mala poduzeća vlasnički povezana sa Panex d.d. na programima Panex d.d. angažirano je do krajnosti ono što nam je jedino preostalo a to su bili ljudski potencijali. Sve ostalo što nije uzeo rat uzela je naša država – njen čuveni Fond za privatizaciju ( pravni slijednik Agencije za restrukturiranje i razvoj) .
I sve dok je napadano rukovodstvo prve pretvorbe bilo odgovorno za firmu takva pretvorba je doduše teško , ali ipak funkcionirala i 450 ljudi nije zakucalo na vrata Zavoda za zapošljavanje kao recimo svi zaposleni u metalnoj industriji Međimurja , da ne idemo dalje u nabrajanja.
A na pitanje gospodina Fileša člana Nadzornog odbora , predstavnika radnika i hrvatskog branitelja gdje su sad ta mala poduzeća - krivog se pita . To treba pitati sebe i nadzorne odbore koji su nakon poništenja pretvorbe postavljeni od danas već „ražalovanog“ HFP –a. Prvi njihov potez druge bio je prigrabiti novčana sredstva tih poduzeća a kad se to izjalovilo počeo je rat s njima.
Gospodin Fileš , predstavnik Nadzornog odbora , radnik i hrvatski branitelj proziva hrvatsko pravosuđe što nije već jednom presudilo PRVOSTUPANJSKI u njihovu korist veliki tužbeni zahtjev zbog neplaćanja zakupnine. Tako sročeni tekst čini se svakom normalnom čovjeku kao opravdani revolt oštećenog zbog nefunkcioniranja pravosuđa.

Da gospodin Fileš nije predstavnik radnika i hrvatski branitelj nazvali bi to u najblažu ruku teškim bezobrazlukom , ovako ćemo samo navesti neke činjenice pa prepuštamo to čitatelju da sam o tome daje ocjenu.
Kao prvo nekorektno je i nedopustivo prozivati sud i komentirati predmet kad je još u fazi prije završetka prvostupanjske presude.
Kao drugo, gospodin Fileš kad već spominje tužbu zbog neplaćanja zakupnine trebao je spomenuti da postoji i protutužba koja je i starija i približno tri puta veća i koja također čeka prvostupanjsku presudu.
Kao treće - prigovarati sudu da je „sklon “ onoj drugoj strani najmanje ima pravo predstavnik sadašnjeg Nadzornog odbora. Niti jedan nadzorni odbor Panex d.d. druge pretvorbe nema legalitet jer je na osnivačkoj skupštini glasovanje bilo neregularno. Od mogućih 539.360 glasova za taj prvi Nadzorno odbor dano je 591.778 glasova ili 109,7 % To je još dan danas vidljivo u sudskom registru.
Kao četvrto – prigovaramo sudu da oteže sa presudama, a sami ono što sud presudi ne poštujemo. Punih sedam godina i nešto mjeseci ( ožujak 2004. ) stoji pravomoćna presuda suda kojim je se poništava poništenje pretvorbe iz 1995 i poduzeće vraća u status prije 11.10 1995. Da se to n provelo sastav Nadzornog odbora bio sasvim sigurno drugačiji i zasigurno bi netko drugi bio predstavnik radnika.
. Kao peto - prigovaramo za parničenje, a kad sud predlaže mirenje i dogovor onda se ponašamo nemušto , niti predlažemo , niti odbijamo nego zujimo u plafon i izbjegavamo godinu dana razgovor da bi na kraju bez odgovora nastavili parničenje. Koliko su kuna ili lipa platili članovi nadzornog odbora ili direktori iz svog džepa u tom parničenju ? Ništa - nula ! A druga strana za svaku parnicu mora duboko posegnuti u džep pa još uvijek nekim penzionerima skidaju sa penzija troškove suđenja.
Priče o tome da ste dobri gospodari pričajte nekom drugom . Da vas dioničari prve pretvorbe nisu zaustavili tužbama i zabranom zaduživanja i opterećivanja nekretnina hipotekama danas od Panexa ne bi bilo ni kamen na kamenu.
Na kraju ponavljamo pitanje - koliko ste u ovih šesnaest godina naplatili zakupnine gospodine predstavniče Nadzornog odbora ? Pripada li taj prihod vlasnicima ? Ako ste se već javili, odgovorite.
Skrivanje iza HFP ( sada Ureda za upravljanje državnom imovinom ) neće pomoći jer se odgovornost ne može delegirati. Uzurpatora u Panex d.d. ima, a to su sadašnji Nadzorni odbor i uprava, najmanje već punih 7 (sedam ) godina, zapravo šesnaest godina od kada je poništena pretvorba.
Željko Kermek
predsjednik Udruge
građana
Nova pravednost u praksi