Glas javnosti 12.11.2014. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 12:50.

Prije 70 godina, herojski podvig Kalničkog odreda u Međimurju

Kad danas čitamo povijesne podatke o otporu Međimuraca mađarskoj okupaciji 1941.-1945. čini nam se ponekad nestvarnim da se takvo što moglo dogoditi, pa tako i doček jake partizanske jedinice s Kalnika potkraj listopada 1944. Kalnički bataljun prošaoj e kroz Turčišće, Dekanovec, Novakovec, Podturen, gdje je održan i narodni zbor. Jedinicu od 126 boraca predvodili su Franjo Frančić i Pero Pintar.

Kako opisuje Drago Feletar u svojoj knjizi “Iz povijesti Međimurja” (izdanje ogranaka MH Čakovec, 1968.), Međimurje je tada vrvjelo od gestapovaca, njilaša, domaćih izdajnika, pa je zaista bila hrabrost iznenaditi neprijatelja upravo tamo gdje se on još osjećao relativno sigurnim. 

Do prvog obračuna je zato uskoro moralo doći. Tako je i bilo. Druga česta bataljuna Kalničkog odreda, predvođena Franjom Frančićem, krenula je prema Peklenici i naprosto pregazila 50 mađarskih honveda koji su čuvali petrolejske izvore. Prva četa, pod zapovjedništvom Petra Drka i Ivana Palatinuša, razoružala je oružničku postaju u Murskom Središću.

“Kad smo se vratili na Kalnik”, pričao mi je jednom prilikom Frančić, “veselju nije bilo kraja. Na pohodu priključilo nam se šezdesetak novih boraca”.

Na Dravi poginuo Marko Kovač

Prigodom jednog takvog prebacivanja preko Drave 15. lipnja 1944. smrtno je stradao i jedan od organizatora oslobodilačkog pokreta u Međimurju, Marko Kovač, rodom iz Turčišća, kasnije proglašen narodnim herojem. O njegovoj pogibiji objavljena su svjedočenja njegovih drugova, a novinar Antun Golob izdao je o tome posebnu knjigu: “Heroj crvenog sela” u nakladi pododbora MH Čakovec, 1965. Njegovim imenom nazvana je poslije rata jedna ulica u Čakovcu. 

No, netko je 1990. odlučio da se njegovo ime kao da bi, po toj natražnoj logici, Međimurci morali zatajiti jednog od najsvjetlijih likova u svojoj novijoj povijesti.

O povijesti oslobodilačke borbe međimurskih Hrvata za II. svjetskog rata brojni su podaci objavljeni i u monografiji “Međimurje 1919-1959”, te u povijesnim djelima Vladimira Kalšana, kao i u drugim edicijama o pojedinim akcijama u kojima se opisuju i diverzije u Međimurju, među njima i ona u Donjem Pustakovcu kada su u bunkeru kod Petra Zelenića smrtno stradala četiri borca: Stjepan Vlah, Pavao Koren, Rok Mesarek i Slavko Jalšovec, a od uhvaćenih u zatvoru je podlegao Valent Šimunić.

Najveći broj žrtava međimurski su borci imali 18. prosinca 1944. u Murščaku kod Turčišća, kada je, opkoljeno od 800 mađarskih vojnika, poginulo 12 boraca: Dragutin Pintar, Đuro Pintar, Mijo Baranović, Lovro Mesarek, Nikola Krhač, Adam Mesarek, Franjo Srpak, Filip Krčmar, Pavao Pintar, Lenard Setnik, Franjo Jurčec i Franjo Bašnec.

A koliki bi tek bio popis žrtava u drugim borbama, u zatvorima i logorima, posebno žrtvama naših sugrađana međimurskih Židova u Auschwitzu i drugim logorima. U tom pogledu osobito su vrijedna istraživanja i radovi Vlade Kalšana i Vladimira Kapuna.

Pripremiti se za 

70. obljetnicu 

oslobođenja

Vrijedno bi bilo da se u povodu skore 70. obljetnice oslobođenja Međimurja 6. travnja 2015. (mjesec dana prije Zagreba) pripremi i posebna monografija o svim poginulim borcima za oslobođenje hrvatskog Međimurja u II. svjetskom ratu i o golemim žrtvama fašističkog terora. Normalno je očekivati da će se u tom pogledu angažirati i nadležne službe Županije. Očekuje se dakako angažiranje međimurskih kulturnih djelatnika, pogotovo nastavnika u školama. Sve to u okviru organiziranog otpora sve drskijim naletima hrvatske ultradesnice koja negira oslobodilačku borbu protiv stranih okupatora, pa tako i borbu Međimuraca za II. svjetskog rata, uz samu granicu tadašnjeg III. Reicha.

Otpor ultradesnici

Jednu od naših ultradesničarki vidjeli smo nedavno kako, čak u europskom parlamentu, napada slovensku parlamentarku samo zato što je ona svojedobno, na “Dan oslobođenja fronte”, zajedno sa svim uzvanicima na proslavi, pjevala talijansku pučku antifašističku pjesmu “Bandiera rossa”, simbol talijanskih snaga otpora Mussoliniju koji je 1941. vojno okupirao polovicu Slovenije (a drugu polovicu su okupirali Nijemci). Tek udružene demokratske snage Hrvatske mogu natražnim snagama stati na kraj.

Ivo Horvat

Izvor: 3107