Stjepan Hajduk osporava zasluge hrvatskog bana Jelačića

Štovani uredniče! Mislio sam, da će kritika o ukidanju kmetstva u Međimurju završiti prvim člancima, ali radi drugog Hajdukovog članka prisiljen sam odgovoriti mu, jer on nije razumio moj odgovor u pogledu ukidanja kmetstva u Hrvatskoj i u Međimurju.
Gospodine Stjepan Hajduk, vi niti ne vjerujete hrvatskom banu Josipu Jelačiću, niti ne uvažavate njegove zasluge u pogledu ukidanja kmetstva. O banu Jelačiću niste dovoljno pročitali, što i sami navodite u vašem prvom članku, da treba pročitati Sidakovu čitanku za hrvatsku povijest, Zagreb 1952. Ta je godina izdanja te čitanke, godina kada se malo pisalo o hrvatskom banu J. Jelačiću i drugim hrvatskim velikanima. Zbog toga vam predlažem, da pročitate i povijesne knjige, koje su mi služile kao izvori podataka:
1. Povijesna čitanka za niže razrede srednjih i sličnih škola od dr. Stjepana Srkulja, Zagreb 1916., str. 206, Povelja bana Jelačića o ukinuću kmetstva u Hrvatskoj, u izvornom tekstu, te str. 207, Saborski članak 27 od 1848. koji je povelju naknadno potvrdio.
2. Povijest za 7. razred osnovne škole II. izdanje od dr. Dragutina Pavličevića i dr. Filipa Potrebice, Zagreb, 1993., str. 59, Proglas bana J. Jelačića o ukidanju kmetstva od 25.4.1848. s kojim je ban službenim pismom 25.4.1848. proglasio ukidanje kmetstva u Hrvatskoj. To je bila zakonska odredba, a za njezinu provedbu trebalo je vremena.
3. Monografija Sveti Martin na Muri od dr. Juraja Kolarića, Blaža Tota i Stanka Jelića, Zagreb 1996., str. 71, zadnji stavak u kome stoji: “Hrvatski ban Jelačić ukinuo je 25.4.1848. kmetstvo koju je odredbu 7.6.1848. odobrio i Hrvatski sabor.” Taj tekst sam u cjelosti prihvatio za svoju knjigu o grofovima Feštetićima u poglavlju o kmetstvu. Izvori podataka o ukidanju kmetstva iz ovih knjiga, bili su mi dovoljni i vjerodostojni, jer su autori tih knjiga bili renomirani i ugledni povjesničari i pisci s doktorskim titulama. Zbog toga su za mene ti izvori bili prvog reda. I ne samo u tim knjigama, već i u mnogim drugim sa sličnim sadržajima o ukidanju kmetstva, čiji autori su s visokim titulama i poznati znanstvenici.
Moja prosudba o navedenim autorima je nepotrebna.
Gospodin Hajduk, kritika može biti korisna jedino ako je dobronamjerna, konstruktivna i ima za cilj povijesnu istinu. No, vaša kritika nije takva, jer ona u vašem prvom članku već u podnaslovu počinje s riječima: teška besmislica, povijesna neistina, nebuloze i sl. Takva je kritika nepristojna i neutemeljena. S tako nepristojnom i arogantnom kritikom već u prvom vašem članku moglo se isčitati, da ta kritika nije dobronamjerna, već ona daje do znanja svima, da iza nje stoji povijesna veličina i autoritet, koji će dijeliti packe i soliti pamet drugima. Samo na pristojnu kritiku možete očekivati i pristojan odgovor. Zbog toga si Hajduk nemožete dozvoliti da preko vaših arogantnih članaka, neutemeljeno, napadate nekoga, koji je svojim makar skromnim dijelima doprinjeo zavičajnoj povijesti Međimurja pa makar kao amater ili kroničar, što nije važno. Vašom nedoličnom kritikom vi nemate pravo davati vaše subjektivne i pristrane ocjene o drugima i to ne dobronamjerno.
Uvjeren sam gospodine Stjepan Hajduk, da ste i vi kao povjesničar objavili vaša povijesna i druga djea, a budući vas ja, a vjerujem i mnogi čitatelji ne poznaju pa bi bilo dobro, da se preko istih predstavite.
Zaista neznam što bi dalje odgovarao na drugi članak Hajduka u kojem je skoro pola teksta ponovio iz prvog članka. Njime je htio prikazati moj članak i odgovor iskrivljeno, jer kako drugačije shvatiti Hajdukove finte o verbalnoj artiljeriji, o bezgrješnicima, eskiviranju, podmetanju i sl.
Ono bitno o ukidanju kmetstva u Hrvatskoj, a samim time i u Međimurju, koje je ukinuo hrvatski ban Josip Jelačić, smatram da su navedeni izvori o tome vjerodostojni i dovoljni i da je bilo dovoljno rasprave o tome.
Na kraju smatram, da takva kritika kakvu je uputio Stjepan Hajduk, ne daje nikakav doprinos zavičajnoj povijesti Međimurja.
Josip Črep,
Čakovec