Gradovi i općine 03.05.2020. 09:30. Zadnja izmjena: 03.05.2020. 09:32.

Petak

ČAKOVEC: 400. rođendan čakovečkog Nikole Zrinskog

Iako su zbog određenih mjera ograničavanja radi sprječavanja širenja korona virusa planirane aktivnosti za travanj i svibanj u spomen obljetnica Zrinskih odgođene Zrinska garda Čakovec u dozvoljenim ih se mogućnostima prigodno prisjetila.

Osim uz spomendan – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana (30. 4. 1671. Bečki Novigrad) koomemoriran u petak, obilježen je na međunarodni praznik rada i 400. rođendan Nikole Zrinskog Čakovečkog, koji se ovdje rodio, živio i preminuo.

Tim povodom u petak, 1. svibnja, izaslanstvo Zrinske garde Čakovec zapalilo je kod spomenika Nikoli VII. Zrinskom Čakovečkom, poznatijem kao "Orao" na Trgu Republike u Čakovcu svijeće povodom 400. obljetnice njegova rođenja. U izaslanstvu su bili predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel, počasni predsjednik Alojzije Sobočanec, dopredsjednici Josip Zorčec i Dražen Berkopić, dozapovjednik Mladen Obadić te član Darko Orehovec. Izaslanstvo je povodom obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak položilo vijenac i zapalilo svijeće kod spomenika stradalim braniteljima Domovinskog rata iz Međimurja u Perivoju Zrinskih.

Grof Nikola VII. Zrinski Čakovečki rodio se u Čakovcu 1. svibnja 1620. godine. Bio je  izuzetna osoba te je svojim životom obilježio ne samo povijest grada u kojem je rođen i živio, već je ostavio duboki trag u hrvatskoj povijesti i kulturi, kao i u srednjoeuropskim krugovima. Uz to što je bio hrvatski ban i vojskovođa bio je i pjesnik, te je osnovao i čuvenu knjižnicu. Bio je aktivan u javnom i političkom životu ondašnjih hrvatskh područja pod krunom Habsburške Monarhije, junak u obrani od Osmanlija, a osim što je započeo s rekonstrukcijom dvorca u Čakovcu u kojem je živio bio je i graditelj Novog Zrina, kao jedne od obrambenih utvrda. Nastojeći da hrvatski staleži i redovi budu složni kako bi se Hrvatska i Ugarska oslobodile od osmanlijske vlasti te se osamostalila kao zasebna država život je posvetio tom cilju. Kako je branio i dijelove Ugarske osobno je izjavio kako je svjestan da je "Hrvat, i to Zrinski". Između ostalog zaslužan je što je 1659. godine osnovan franjevački samostan u Čakovcu. Posebno su za proučavanje vrijedna njegova pjesnička i književna djela, kao i njegov znanstveni rad. Poginuo je u lovu 18. studenoga 1664. godine u Kuršanskom lugu.