DRAŠKOVEC: Pronađena izvorna povelja

U godini u kojoj donjomeđimurska Župa sv. Roka u Draškovcu slavi 250. obljetnicu zavjeta sv. Roku pronađena je u Arhivu Zagrebačke nadbiskupije izvorna zavjetna povelja sa žigom i potpisom na kojoj se vidi da se grof Mihael Ivan od Althana, preko svog opunomoćenika Jurja Oszterhubera, zavjetovao sv. Roku da će, ako kuge nestane iz Međimurja, biti sagrađena crkva u čast toga sveca u Draškovcu. Kuge je nestalo i u znak zahvalnosti grofa i svega naroda Međimurja podignuta je Crkva sv. Roka.
Zahvaljujući ustrajnosti župnika vlč. Matije Vonića i trudu pročelnika Odjela nadbiskupskog i kaptolskog arhiva dr. sc. Stjepana Razuma, originalan dokument pronađen je u travnju ove godine.
Župu Draškovec vlč. Vonić preuzeo je 2005. godine te je ubrzo saznao za zavjet sv. Roku koji je iznesen u dokumentu iz 1760. godine čiji se prijepis na latinskom jeziku nalazi u knjizi dr. Anđele Horvat «Spomenici arhitekture i likovne umjetnosti u Međimurju» iz 1956. godine. Tekst je preveo vlč. Andrija Lukinović i nalazi se u svim brošurama koje je proteklih godina izdavala Župa Draškovec uz proslavu blagdana sv. Roka. Župnik Vonić zaželio je pronaći izvornu povelju kako bi se potvrdila njezina vjerodostojnost i valjanost. Povelja se tražila i u arhivima u Zali i Beču, ali je tamo nije bilo moguće pronaći. Nakon nekoliko godina traženja, napokon je pronađena u zagrebačkom Arhivu 22. travnja zahvaljujući pročelniku Razumu, i to u VII. svesku kanonskih vizitacija u kojem se nalaze zavjetne listine i drugi dokumenti.
Zavjetna povelja govori o tome da će se podići javna zidana kapela u čast sv. Roka u Draškovcu, sjedištu grofa Althana, vlasnika cijele «čakovečke gospoštije», kako bi se ispunio zavjet zahvaljujući kojem se na tom području sačuvao život unatoč nezaustavljivoj stočnoj kugi koja je u nekoliko navrata kroz više godina poharala tu «gospoštiju». Ispravu je 27. svibnja 1760. godine potpisao grofov opunomoćenik Juraj Oszterhuber. Na kraju povelje također se nalazi potpis i pečat Sigismunda Nikole Thaussyja, arhiđakona Bekšinskog i vizitatora, koji potvrđuje da je isprava vjerodostojna i da je učinjena na služben način.
U zavjetu se ističe kako je «u slučaju krajnje nužde načinjen zavjet snažnoj zaštiti sv. Roka u ime cijele čakovečke gospoštije da će njemu u čast biti sagrađena javna kapela» te da ga je «Božja moć doista zaštitila od naleta tog silnog zla pa su se od tog vremena svi dijelovi gospoštije sigurni održali». Radi ispunjenja te obveze zavjeta u ime potpisanih i svega naroda, istaknuta je obveza izgradnje i uređenja kapele. Za obdržavanje obveza tog zavjeta izdana je isprava koja pred lice javnosti dolazi nakon punih 250 godina od njezina potpisivanja.
„Ta isprava značajna je ne samo za Draškovec, nego i za čitavo Međimurje, jer jasno pokazuje da se grof Althan u nevolji koja je snašla cijelo Međimurje kojim je on gospodario, utekao za zagovor i pomoć sv. Roku. Zagovor je očito pomogao jer se nakon toga kuga više nije vraćala u Međimurje. Da kuge nije nestalo, ni ove crkve ne bi bilo. Povelja je vidljiv znak ispunjenja zavjeta“, ističe župnik Vonić. Zavjetna povelja obostrano je ispisana na jednom listu papira koji je prilično proziran i trošan. Kopija koja je već načinjena izložit će se u Crkvi sv. Roka u Draškovcu u većem formatu zajedno s prijevodom. Ukoliko bude moguće, razmotrit će se i mogućnost privremenog izlaganja izvorne povelje na nekoj prigodnoj izložbi, budući da se ove godine navršilo 250 godina od nastanka povelje.
Inače, uz Crkvu sv. Roka u Draškovcu prošle je godine podignuto poprsje grofa Althana koji je zaslužan za izgradnju nekoliko međimurskih crkava, dok je za njegovo vrijeme osnovano 20 novih župa na području Međimurja. Njegovom zaslugom izgrađena je Crkva sv. Roka u Draškovcu, mjestu koje je u to vrijeme pripadalo Župi Prelog, a samostalna župa osnovana je 1789. godine. U početku je crkva izgrađena s jednim zvonikom, da bi kasnije dobila i drugi, po čemu odskače od svih drugih župnih međimurskih crkava.(jbk)