Gradovi i općine 19.01.2017. 09:06. Zadnja izmjena: 19.01.2017. 09:26.

Predstavljamo načelnike

Franjo Makovec: Nekad smo zavažali grabe, danas ubiremo svjetska priznanja!

U svibnju ove godine navršit će se 24 godine otkako je Franjo Makovec (68) na dužnosti načelnika Općine Sveti Martin na Muri. I pola godine prije kraja aktualnog mandata, objavio je da se nema namjeru dalje kandidirati za funkciju na kojoj je punih šest mandata, smatrajući da netko mlađi mora preuzeti tu odgovornost. Osim uređene općine, za sobom ostavlja pripremljene projekte s kojima općina može u daljnji razvoj na kojem joj mnogi i zavide.

"Osobno, više od trideset godina sam u društveno-političkom radu, još od vremena kad smo kao aktivisti mjesne zajednice bavili se zavažanjem graba, a dug je put bio do, primjerice, međunarodnog Zlatnog cvijeta kojim je općina ukrašena u pet kategorija (nažalost, ne i onim ukupnim, pobjedničkim). Jer to nije priznanje samo za ružice i fijolice, već i za ukupna postignuća zajednice. Još 1986. do 1990. bio sam angažiran kao odbornik u tadašnjoj Skupštini Općine Čakovec, bio sam istovremeno i predsjednik Savjeta mjesne zajednice Martin na Muri (tako se tada Sveti Martin zvao), a kada je došlo do formiranja općina, okupili smo se mi aktivisti mjesne zajednice i nešto poduzetnika da vidimo što ćemo i kako ćemo jer politička grupacija koja se spremala za općinsku vlast bila je ambiciozna, ali svi smo vidjeli i – potkapacitirana. Pa smo se organizirali, na poziv Bolte Jalšovca, kroz Hrvatsko socijalno liberalnu stranku i uz partnere za prošlih šest mandata znali pobijediti na izborima i sa 75 posto glasova. Nikad se nije nametalo političku većinsku volju bilo kome. Oduvijek sam se zalagao za razvijanje kulture dijaloga, sporazum i dogovor... Mislim da je vlast dužna maksimalno odgovorno slušati i opoziciju da bi sredina funkcionirala i nikad nisam dijelio vijećnike na moji i njihovi, svi su moji, svi su građani naši."

Je li to recept po kojem je vaša općina postala poželjnim modelom funkcioniranja jedinice lokalne samouprave?

"Vjerojatno. Danas svi gledaju našu gospodarsku zonu, pa toplice, projekte kojima oplemenjujemo okoliš sa sadržajima kontinentalnog turizma... Nismo mi imali posebne neke preduvjete za to bolje no drugi. Stvar je u pozitivnoj klimi. Za gospodarstvo, za turizam, za poljoprivredu... Primjerice, mi smo projekt toplica forsirali kad nitko nije vjerovao u taj projekt... Ili gradnju mosta preko Mure prema Hotizi i kad su moji, u HSLS-u na višim razinama, osporavali projekt. Test vremena je pokazao da smo išli dobrim smjerom. Gospodarsku smo zonu punili odgovarajući potrebama poduzetnika s prostornim planovima, infrastrukturom... I zato danas imamo deset jakih poduzeća u zoni, interes za nove gradnje, potrebu širenja zone, a po novorođenoj djeci (prošle godine tridesetoro!) vidi se da sve više mladih obitelji ostaje tu, uz sad već skoro 600 radnih mjesta u zoni i tristotinjak u turizmu i malom poduzetništvu, otvaraju se nova, a još će više mladih ostati budu li poduzetnici dizali plaće na primjerenu razinu."

Što čeka osobu koja će vas naslijediti na dužnosti?

"Kad podvučem crtu, mogu slobodno reći da nema programa ili projekta koji je realiziran, da nije prošao rešeto pravila struke, osobito u zaštiti okoliša jer smo ciljali da Sveti Martin na Muri bude moderna ruralna sredina poželjna posjetiteljima. Vodeći računa o kapitalnim projektima, općinskim ili poduzetničkim kojima je trebala potpora, nikad nisam zanemarivao male projekte koji su bili svrsishodni, razumni, a ne populistička šarena laža. Ima projekata koji još nisu realizirani, ali za idućih nekoliko godina nema nepoznanica: ide modernizacija prometnica uz industrijsku zonu, uređenje Trga sv. Martina sa svim društvenim sadržajima potrebnim stanovništvu i sve većem broju naših gostiju. Imamo dokumentaciju za gradnju centra za kulturu, za prvu svetomartinsku knjižnicu i čitaonicu, moderan turistički ured, urede općinske uprave... Čeka se samo otvaranje natječaja u programu ruralnog razvoja RH. Za dogradnju škole ne samo da imamo idejni projekt, već i suglasnost Ministarstva obrazovanja i sporta, trebamo izgraditi školsku sportsku dvoranu, krajobraz uz Muru punimo atraktivnim sadržajima kontinentalnog turizma itd."

Odakle za sve to novac?

"U programu ruralnog razvoja je novac za ozbiljne projekte. Godinama smo kao općina i ja osobno, ozbiljno shvaćeni u svakom ministarstvu, bez obzira na političku boju vlasti. To ne bi bilo tako da se tu u općini nismo u stanju sve dogovoriti, sporazumjeti, pa kad dođem u bilo koje ministarstvo tražiti potporu za dobro pripremljen i osmišljen projekt, drugačije me se doživljava.

I sad stvarno idete u političku mirovinu? 

"Idem. U redovnoj sam već tri godine (kao volonter sam jeftin za općinu), a ima barem trideset ozbiljnih ljudi koji su uključeni u općinske poslove i zainteresirani za opće javno dobro, pa neka preuzmu odgovornost. A tu sam budu li me trebali, mogu biti angažiran u Vijeću... Da se kandidiram, zasigurno bih opet dobio izbore, ali najveća mi je želja dočekati da općinu vodi velika koalicija političkih boja, ljudi koji surađuju umjesto da se dijele. Možda se to dogodi već u mandatu koji je pred nama."

Anketa među mještanima