Gimnazijalci Preloga istražuju neistraženu vrstu

Gimnazijalci Srednje škole Prelog i ove školske godine, uz vodstvo Miše Rašana, prof. biologije i kemije, provode zanimljiv projekt. Rad na projektu im je prava znanstvena avantura jer se radi o neistraženoj životinjskoj vrsti koja se pojavila (i) u vodama oko Preloga - slatkovodnim meduzama.

- Na području donjeg dijela Međimurske županije postoje brojni manji vodeni ekosustavi stajaćica, nastali kao mrtvice rijeka Mure i Drave te vađenjem šljunka i pijeska iz aluvijalnih nanosa navedenih rijeka. Takvi vodeni ekosustavi u narodu su poznati pod nazivom grabe, tj., šljunčare. Kako su šljunčare prvenstveno nastale vađenjem šljunka ili pijeska, izraz grabe je precizniji. Gotovo da i ne postoji naselje kraj kojeg nema jedna, dvije ili čak ponegdje i tri grabe. Te grabe uglavnom održavaju sportska ribolovna društva koja ih redovito poribljavaju. Oko gotovo svih graba uglavnom su travnjaci koji su održavani košnjom ili listopadna šuma u kojoj dominiraju različite vrste samoniklog drveća. Na nekim travnjacima uz obalu zasađene su autohtone ili strane vrste drveća. Već je s obale vidljiva podvodna vegetacija koja je različito razvijena. U grabama se uzgajaju uglavnom šaran, štuka, som, grgeč i druge ribe. Osim riba, tu je moguće susresti zmiju bjeloušku i ribaricu, različite vrste žaba, barske kornjače, različite vrste vodenih kornjaša, planktonske račiće, zatim plemenite desetonožne rakove. U sedimentu dna nalaze se brojne ličinke kukaca, različite vrste pijavica, glibnjača, puževa i školjkaša. Uz grabe se gnijezde ili posjećuju različite vrste ptica. U nekim naseljima grabe redovito posjećuju domaće guske i domaće patke. Dakle, grabe su pravi samostalni maleni vodeni ekosustavi koji jako dobro funkcioniraju uz već navedeno povremeno poribljavanje. No, ove je godine u nekim grabama po prvi put vidljivo prisustvo slatkovodne meduze (Craspedacusta sowerbyi, Lankester 1880.). U Europi je prvi put zabilježena u botaničkom vrtu u Londonu 1880. godine. U London je donesena s vodenim biljem iz Brazila te se uspješno rasprostranila gotovo po čitavoj Europi. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena u jezeru Čingi Lingi u Podravini, 2004. godine (I. Stanković). Slatkovodne meduze na području Republike Hrvatske gotovo su neistražena vrsta. Ustanovljeno je da se hrane određenim vrstama planktonskih rakova. No, nije istraživano jesu li one pogodan plijen nekoj životinjskoj vrsti. Postoje još i brojna druga neistražena pitanja te pretpostavke o njihovom načinu života i utjecaju na vodeni ekosustav, pojašnjava Mišo Rašan, prof. biologije i kemije, iz Srednje škole Prelog. S obzirom da se meduze “motaju” i u vodama u kojima ima kupača, zanimalo nas je mogu li ozlijediti čovjeka?

- Slatkovodne meduze imaju od 200 do 400, a prema nekim referencama, i do 500 lovki sa žarnicama za hvatanje plijena. No, žarnice nisu dovoljno snažne da probiju kožu, pa su potpuno bezopasne za nas, kaže profesor Rašan.

ČUDA VODENOG SVIJETA

Radom na projektu, mladi istraživači teže sljedećim ciljevima: ispitati prisustvo slatkovodnih meduza u grabama uz naselja na području donjeg Međimurja, izmjeriti brojnost meduza u vodi na različitim dubinama, ispitati migracije slatkovodnih meduza u vodi tijekom 24 sata, zatim analizirati sadržaj probavne šupljine (odrediti vrstu hrane) i usporediti s literaturnim podacima, izmjeriti promjer tijela te ustanoviti raspon promjera i učestalost jedinki određene veličine, primijeniti rezultate istraživanja u redovnoj i izbornoj nastavi biologije, elaborirati rezultate istraživanja te ih predstaviti javnosti. Žele odgovoriti na pitanja o prisutnosti slatkovodnih meduza u određenom broju graba, o brojnosti jedinki na većoj dubini (zbog zooplanktona kojim se hrane), o dnevnim migracijama slatkovodnih meduza itd.

- U nastavku projekta učenici će pisati izvješća prema pojedinim etapama istraživanja, prema znanstvenoj metodologiji istraživanja, te tekst za brošure o rezultatima projektnog istraživanja. Istraživački projekt bit će prezentiran na natjecanju iz biologije, Smotri istraživačkih radova učenika Međimurske županije te predstavnicima učenika i mentora onih škola koji su uključeni u SEMEP (projekt odgoja i obrazovanja o okolišu i mogućnosti razmatranja problema okoliša koji su zajednički svim mediteranskim državama) te zainteresiranim ribolovnim društvima u okruženju i šire, dodaje M. Rašan.

Željka Drljić