GORIČAN: Veliki projekti

U Općini Goričan u realizaciju će skoro, ili barem u bliskoj budućnosti, neki projekti koji najvećim dijelom ovise o angažmanu države i njenih poduzeća. Jedan je već najavljena rekonstrukcija čvorišta autoceste kod graničnog prijelaza kojom će se omogućiti prilaz objektima na starom prijelazu putnicima na autocesti iz oba smjera, a spoj Goričana sa starim prijelazom, što će biti važan element u ostvarenju projekta zajedničkog industrijskog parka s Općinom Tothszerdahely u Mađarskoj. Početak izgradnje, koja će HAC stajati 15 i pol milijuna kuna, najavljen je za rujan. Općinski načelnik Mario Moharić u kraćem nam je razgovoru predstavio još neke projekte, već najavljene ili u pripremi, a i poteze države od značaja za Goričan. Na naše je pitanje komentirao i javni odjek onog što se neće ostvariti.
- U pripremi je i izgradnja kanalizacije. Ove godine bit će obavljene sve pripremne radnje, prvo studija izvodljivosti projekta, a Općina tu ima obvezu urediti imovinsko-pravna pitanja. Procijenjena vrijednost projekta je 25 milijuna kuna i najvećim dijelom će ih osigurati država. Tu je i jedan potez države - nije ulaganje, već akt zakonodavca koji nam je važan za razvoj gospodarstva. Nedavnim izmjenama Zakona o industrijskim zonama uklonjen je uvjet izgrađenosti zone od najmanje 60 posto i udaljenosti od susjedne zone od najmanje 20 kilometara - zato da država kao vlasnik zemljišta daruje zemljište lokalnoj samoupravi, u onim slučajevima u kojima je uređenje zone dio međunarodnih projekata, a s našom je upravo tako. Time nam je značajno olakšan razvoj zone. Zemljište u njoj cijenom će biti puno povoljnije ulagačima. Projekti njene infrastrukture su gotovi, izrada je bila dio već spomenutog prekograničnog projekta, treba još dovesti infrastrukturu. Plin i struju imamo, tu na značaju dobiva i kanalizacija koja se priprema. Ovime će se tamo već prisutnom “Dohomont-Arteferr” omogućiti proširenje, nužno za razvoj, i izgradnja trafostanice, potrebna njemu i drugima koji tamo dođu.
No, ima li zona smisla u vrijeme recesije, to je velik prostor, hoće li biti dovoljno interesa koji bi opravdao ulaganja u uređenje infrastrukture?
- Nije to velik prostor, to je ukupno 13 i pol hektara, od toga 9 i pol industrijske, a 4 hektara mješovite poljoprivredno-gospodarske zone. Interes postoji već otprije, kad je zona najavljena, ostali smo u kontaktu s interesentima. Siguran sam da ju neće biti teško napuniti, jasno, u razumnom roku od dvije do tri godine.
Znači li to da će time biti nadoknađen izostanak kompostane od koje ste imali značajna očekivanja?
- To je prošlost, proliveno mlijeko, a za njim ne vrijedi žaliti, kaže stara mudrost. Ne želim na to više trošiti riječi.
Ali referendumom je odbačena inicijativa koja vam je bila važna, a uz naknadne tvrdnje da ste se pred odlučivanjem građana poslužili nedemokratskim sredstvima, tj., pozivom na bojkot, dok ste ishodom dobili upozorenje zbog određene arogancije prema građanima.
- O tome smatraju li me Goričanci arogantnim govori činjenica da sam već četvrti mandat na čelu Općine, što je rezultat izbora, dok SDP kao lista tu ne dobiva više od tridesetak posto, takva je konstelacija. Na bojkot smo pozvali procijenivši da ćemo tako najlakše obraniti interese Općine jer on načelno omogućuje da se odluka Vijeća, kojoj nema prigovora da je nezakonita, poništi voljom četvrtine birača - u ovom slučaju nije bilo tako, većina je bila potpuna. Nedemokratski bi bilo da smo pokušavali izvrdati rješenje Ministarstva uprave o referendumu. No, nismo otezali, referendum je nakon primitka rješenja raspisan i održan u najkraćem mogućem roku. Ne trebaju se inicijatori referenduma zanositi da su postigli ne znam kako velik napredak u demokratskoj svijesti mještana - najlakše je ljude uzbuniti plasiravši tvrdnju da će im se tu dovoziti nekakvo smeće. Ljudi su u javnoj raspravi zapravo bili nezainteresirani, održana su predstavljanja projekta, pisani su pozivi na njih išli u svako domaćinstvo, a jedva da je tko došao.
Od planiranih i najavljivanih projekata Općine ostaje završetak dvorane kojoj su izgrađeni temelji i prva ploča. Što dalje?
- Naša dvorana jedna je od pet koje se u Međimurju smatraju prioritetom, ali one neće u ovoj godini imati prednost u traženju pomoći iz EU fondova. One su po svojoj prirodi trošak, a u uvjetima krize prednost mora imati ono što stvara dohodak. Zato ćemo morati razmotriti izgradnju u modelu javno-privatnog partnerstva koji nije najisplativiji, ali je sada jedino moguć. Pripremamo se za još jedan projekt - nedavno smo predali svu traženu dokumentaciju u postupku povrata zgrade nekadašnje karaule. Idejni projekt njenog uređenja već je gotov.
Dražen Kovač