Gradovi i općine 28.12.2011. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:18.

KAMO IDE BILJNI OTPAD IZ GRADA ČAKOVCA

Jedna od glavnih obveza “Čakoma” kao komunalnog poduzeća u vlasništvu Grada Čakovca jest održavanje javnih zelenih površina na području Grada, ali i u nekim lokalnim jedinicama izvan njega, a po narudžbi, i kod privatnih naručitelja. “Čakom” tako tijekom cijele godine skuplja i biorazgradivi otpad nastao proljetnim i jesenskim ore-zivanjem, košnjom trave, šišanjem živica, skuplja-njem otpalog lišća u parku i po dvorištima. Produkt ove djelatnosti, ali i razvrstavanja drvnog otpada iz ukupne mase koja dođe na “Čakomovo” odlagalište u Totovcu te još jednog, izrazito sezonskog, prikupljanja božićno-novogodišnjih jelki nakon slavlja, na odlagalište tijekom godinu dana donese solidnu količinu biljnog otpada. Do konca listopada ove godine bilo je oko 5 i pol tisuća tona, dok je prošle godine bilo ukupno blizu 7.700 tona. Kamerom smo zabilježili još jedan sezonski posao koji treba obaviti nakon što se nagomila tolika drvna masa – dva puta godišnje, u proljeće i jesen, u Totovec iz Rijeke dođe drobilica za drvo. Materijal dobiven sjeckanjem drva te lišće i trava dobiveni uređenjem zelenih površina jedna su od tri sastavnice u proizvodnji komposta – još jednoj od djelatnosti “Čakoma”. Druga je sastavnica mulj s čakovečkog pročistača otpadnih voda koji se iskoristi negdje između 3 i 3 i pol tisuće tona. Treća je zemlja, koje bude oko 30 tisuća kubnih metara godišnje, a dobije je se prosijavanjem starog otpada u procesu sanacije odlagališta. Proizvodnja komposta tako je uzoran primjer recikliranja onoga što je donedavna smatrano viškom koji zadaje muke, u čemu je “Čakom” uzor među poduzećima svoje djelatnosti u Hrvatskoj. Nagomilan drvni materijal koji drobilica mora “prožvakati” nije baš čist, ali ona ima mogućnost odvajanja metala magnetnim odvajačem - tako će iz komada starog namještaja izvaditi metal-ne dijelove. Nakon što kompost bude “umiješan”, formiraju se tzv. trapezne hrpe ili trapovi. Kompostne hrpe povremeno se okreću kako bi se omogućio pristup zraka. Kompostiranje je aerobni proces, što znači da se odvija uz prisusutvo zraka, za razliku od anae-robnog truljenja u gnojnim jamama koje smrdi. Kad kompost tako sazrije, još se prosijava rotacijskim sitom kako bi se uklonile eventualne nečistoće i veći komadi drva koji nisu razgrađeni. Konačan rezultat cijelog procesa je 1.500 kubičnih metara komposta. “Čakom” ga dobrim dijelom iskoristi sam, za poslove s početka priče – uređenje javnih zelenih površina. No, dio ode i na tržište, oko 300 kubičnih metara se proda, po cijeni od 80 kuna za kubični metar - što mu u blagajnu donese 24 tisuće kuna godišnje. To je sitan dio ukupnog prihoda “Čakoma”, ali svaka kuna dobro dođe.
D.Kovač
Snimio D. Lesar

Izvor: 2957