Ljubica Duić-Jovanović: Prevarili su nas, a ljudi iseljavaju jer ne mogu plaćati kredit

Dok završava obnova nebodera u Ulici Otokara Keršovanija u Čakovcu, odnosno projekt povećanja energetske učinkovitosti  treće čakovečke stambene zgrade kojom upravlja Gradsko poduzeće Stanorad, do nas dopire sve više glasova nezadovoljnih suvlasnika, odnosno stanara. O problemu je javno odlučila progovoriti Ljubica Duić - Jovanović, umirovljenica, brojnim generacijama Međimuraca poznata i kao književnica te dugogodišnja ravnateljica Knjižnice Nikola Zrinski, koja stanuje u spomenutom neboderu.

– Nitko se ne protivi obnovi zgrade sagrađene još davne 1965. godine, no Stanorad je u investiciju krenuo navrat nanos, praktički ništa ne pitajući suvlasnike, upozorava Lj. Duić-Jovanović.  

- Radnici su došli preko noći, a Stanorad je potpise suvlasnika pribavio prijevarom. Pitali su nas tek hoćemo li plaćati gotovinom ili na rate te nismo ni vidjeli tekst odluke o suglasnosti u kojem se definiraju kreditni uvjeti, troškovnik i izvođač radova. Ovdje ima dosta starijih ljudi koji nisu ni znali što potpisuju, a financijski ne mogu podnijeti teret ovog projekta (što znači da mogu ostati i bez stana, op.). Zato je, koliko mi je poznato, nekoliko starica krenulo u prodaju stana i preselilo u starački dom. Neki su posudili od mlađih članova obitelji, mnogi ne znaju što će. U mom konkretnom slučaju, za stan od 68 kvadratnih metara moram plaćati 530 kuna mjesečno. Stambena pričuva je tako trostruko veća nego je bila donedavno.

Tražili smo i da se razdvoji račun stambene pričuve i onaj za ovu investiciju, no čelništvo Stanorada i na to se oglušilo. Sad prijete ovrhama za one koji ne plaćaju – jer to ne mogu. Morali smo sudjelovati u svim etapama pripreme investicije, no patuljci pojma nisu imali. Kad je Stanorad zašao u financijske probleme, suvlasnici stanova u susjedna dva solitera promijenili su tvrtku – upravitelja zgrade te s njome dogovorili da se u energetsku obnovu krene dok se uštedi, odnosno prikupi novac stambene pričuve. Zašto Stanorad nije odlučio tako, pita se Duić-Jovanović ujedno iznoseći podatak da je cijena kvadratnog metra obnove stambenih zgrada u Zagrebu četiri kune, dok njihova investicija košta 7,5 kuna po kvadratu uz kredit u eurima, a euro raste.

Velimir Mađarić: Provodimo odluke većine suvlasnika

Što o svemu kaže direktor Stanorada Velimir Mađarić?

- Stanorad završava s obnovom zgrada u Ulici Valenta Morandinija i Otokara Keršovanija 2. Prva zgrada u Ulici Vladimira Nazora 26 od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već je dobila sufinancirani dio u iznosu 185.472 kune. Ovih dana očekujemo i isplatu Fonda za obnovljenu zgradu u Strossmayerovoj 7 a, u iznosu od 863.763 kune. Novi set obnova čakovečkih zgrada već je u poodmakloj pripremi, te se ovih dana sklapaju ugovori o projektiranju novih 15 zgrada. Ove će zgrade krenuti u obnovu već ove ili iduće godine tako da očekujemo da će se do kraja 2017. godine vidljivo promijeniti vizura grada. U ovom se projektu pokazalo da subvencijama Fonda, investicija u prosjeku iznosi 24.000 kuna po stanu, ali i ona ovisi o specifičnosti i početnoj poziciji svake pojedine zgrade.

Zgrade nažalost nemaju ušteđena potrebna novčana sredstva za potpunu građevinsku i energetsku obnovu, pa se moraju zaduživati kod komercijalnih banaka. Svaka banka nudi svoj model financiranja na koje suvlasnici žele li kredit moraju pristati. Dosadašnji modeli kreditnih zaduženja kao rizik otplate anuiteta predviđaju i do određene mjere toleriraju povremena, kratkotrajna zapinjanja pojedinih suvlasnika u plaćanju mjesečnih rata pričuve iz koje se otplaćuje kredit, a rata kredita je i prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dio pričuve koju moraju plaćati svi suvlasnici zgrade u iznosu koji donosi većina. Za potrebe energetske obnove visina pričuve  povećava se u prosjeku za 5 kuna po kvadratnom metru stambenog prostora.

Ovakva obnova na zgradama je prvi tako veliki građevinski zahvat još o doba njihove gradnje, koja je bila i pred više od 50-60 godina i koja zgradu građevinski ali i energetski priprema za idućih 40 godina i koja danas uz financijsku pomoć Fonda treba biti prihvatljiv i svjestan investicijski zahvat svim ili barem velikoj većini suvlasnika. Činjenica je da u svakoj zgradi postoje suvlasnici koji nisu zadovoljni odlukama suvlasnika o ulasku u postupke energetske obnove zgrade mjerama za povećanje energetske učinkovitosti zgrade. No, prema novom Zakonu o energetskoj učinkovitosti odluke se donose natpolovičnom većinom glasova koji se računaju po suvlasničkim omjerima i po broju suvlasnika (obveza ispunjenja kumulativnog uvjeta). Odluke suvlasnika svih zgrada koje idu u postupak energetske obnove i kojima upravljamo sukladne su Zakonu o energetskoj učinkovitosti. Neki suvlasnici, koji su protiv energetske obnove pozivaju se međutim na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima i tvrde da svi suvlasnici moraju biti suglasni za obnovu. Ali,  Zakon o energetskoj učinkovitost je lex specialis u odnosu na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u dijelu koji se odnosi na donošenje odluka vezano uz energetsku obnovu. Suvlasnici koji se protive obnovi, što zbog pravne neukosti, što zbog nepovjerenja u rad Upravitelja i očito ogorčeni zbog odredba zakona, podnijeli su i kaznene prijave protiv Stanorada, no koliko mi je poznato, one su odbačene.

Mi samo provodimo odluke većine suvlasnika zgrade sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti - kaže Mađarić.

Jesu li odredbe tog zakona dobre ili ne, krše li se njima osnovne odredbe Zakona o vlasništvu koje se odnose na pravo svakog suvlasnika da odlučuju o svojoj imovini, jesu li one socijalno neosjetljive i tjeraju suvlasnike u zaduženja koja teško mogu servisirati? Na sve to je vrlo teško odgovoriti, dodaje Mađarić.

Na naše pitanje može li se dogoditi da netko zbog nemogućnosti plaćanja kredita ostane bez stana, direktor Mađarić odgovara da je to formalno-pravno moguće.