M. SREDIŠĆE: ŠTO JE S OBEĆANJIMA?

Neposredno prije izbora sve su političke stranke u Murskom Središću obećavale bolju budućnost, prosperitet, ubrzanu izgradnju svega i svačega, pa je tako i sadašnja gradska vlast dala nekoliko zvučnih obećanja. Poput izgradnje zajedničkog objekta u koji bi bile smještene “državne” i županijske ustanove, sanacije odlagališta otpada Hrastinka, poduzetničku zonu, izgradnju novog dječjeg vrtića, drugu fazu uređenja obale Mure, uređenje kanalizacije... Svaki od tih projekata doslovce je višemilijunski, a što aktualna vlast duže vlada, to se o njima sve manje govori.
Nakon što je u uređenje gradskog dječjeg vrtića (prisilno, jer mu je prijetilo zatvaranje, op.nov.) uloženo više od pola milijuna kuna, nova zgrada vrtića više se ne spominje. Ne spominje je vlast, ne spominje je niti oporba. Čak niti prigodničarski. Ako se ipak “potegne” to pitanje, tada se iz rukava izvlači neki nedefiniran novac iz pretpristupnih fondova EU.
Zajednička zgrada za institucije posebna je priča za koju je bivša vlast čak zatvorila i financijsku konstrukciju. Radilo se o dogradnji 180 “kvadrata” korisnog prostora za koji su u ranijem proračunu bila predviđena 4 milijuna kuna. Rebalansom je taj iznos maknut, ali je u županijskom proračunu ostalo predviđeno 800-tinjak tisuća kuna.
Obećavana druga faza uređenja obale Mure također je pod velikim upitnikom. Tek u svibnju resorno ministarstvo izjasnit će se o mogućnosti pristupa novcu iz EU za tu namjenu. U tom je dijelu već bio potpisan ugovor “težak” preko 5,6 milijuna kuna, od čega bi država trebala dati 54 posto, a ostatak Grad. Dva milijuna kuna namijenjena za tu osnovu prebačena su na kanalizaciju u Poljskoj ulici.
Kanalizacija u Poljskoj ulici također je bio obećan projekt koji će se, kako sada stvari stoje, u potpunosti ostvariti. Do kraja svibnja ova bi ulica trebala zasjati u punom sjaju.
Daleko od realizacije je i sanacija odlagališta otpada Hrastinka jer novca naprosto nema. Koliko je god država “kriva”, jer niti ona nema novaca na koje se računalo, još je više kriva gradska vlast koja nije odradila ono što je trebala odraditi kako bi se Hrastinka, za koju Grad nema dozvolu za odlaganje, dovela u red. Suočen s problemom, gradonačelnik Josip Dobranić najavio je da će tražiti prolongiranje datuma za sanaciju za neka bolja vremena. Ako je vjerovati vlasti, nekakva usmena obećanja s državne razine su data i oko postotaka sudjelovanja u troškovima sanacije. Živi bili, pa vidjeli.
Najviše obećanja ipak se vrtjelo oko gospodarske zone Jug, ukupne površine 32 hektara. Novac za izradu detaljnog plana (150 tisuća kuna) država je osigurala još 2007. godine, ali do dandanas nije riješeno pitanje vlasništva na koje pravo još uvijek polažu Hrvatske šume. Kako bi se ipak, barem dijelom, opravdala investicija u zonu, ipak će se ići u izradu detaljnog plana, ali za površinu od oko 6 hektara.
To je naprosto strateško pitanje za Mursko Središće jer je i gospodarska zona bila jezičac na vagi za uvrštenje zaobilaznice Murskog Središća u Prostorni plan Međimurske koja ne bi imala smisla bez, također u PP uvrštenog, novog mosta na Muri.
Daleko od toga da se ništa nije radilo. Gradska vlast našla se u poziciji opće besparice - za dio toga nisu krivi, ali najveći dio toga mogao je biti odrađen. Možda uz malo više snalažljivosti.

Vlado Trstenjak