Gradovi i općine 18.05.2016. 13:30. Zadnja izmjena: 18.05.2016. 13:52.

Šumovlasnici

Obnova privatnih šuma u Međimurju: Isplatit će se – unucima...

Nakon procesa animacije i predavanja savjetnika iz Savjetodavne službe privatnim šumovlasnicima na području Međimurja o mogućnosti biološke obnove šuma koju u cijelosti financira državni proračun iz sredstava prikupljenih "doprinosom za opće korisne funkcije šuma" (s jeseni 2014. godine), prvi su se odazvali šumovlasnici s područja gornjeg Međimurja.

Ovog proljeća listati su počele i mladice autohtonog šumskog drveća zasađenog na površinama koje je nekad plavila Drava u donjem dijelu Međimurja. Josip Hržić iz Preloga zasadio je na 2.148 čhv 1.800 sadnica crne johe i 700 sadnica poljskog jasena uz stručnu pomoć višeg stručnog savjetnika za šume šumoposjednika, Maria Vlašića, dipl.ing.šum. iz ureda Savjetodavne službe u Čakovcu.

Na dugo godina zapuštenom zemljištu, na "herbiji" obrasloj šikarom i s dosta autohtonih vrsta drveća, kraj Otoka gdje je nekad Drava nailazila na njive ili ih grlila sa svojim rukavcima, trebalo se pomučiti, kaže Josip, da bi se zasadila vrijedna (buduća) šuma:

  • SAMO AUTOHTONO

- Šteta je da zemljište, ako se ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju ili nije pogodno za to, bude prepušteno "divljini", jer – kako šumari kažu – vrijedna šuma neće izniknuti sama od sebe... Ja sam uspio s puno muke očistiti dvije trećine površine kojom raspolažem, iskrčiti raslinje i manje vrijedno drveće, malčirati, a za tim je išla sadnja... Planiram kultivirati i vrijednom šumom s autohtonim drvećem zasaditi i preostalu površinu, a budući da država plaća troškove obnove ili sadnje šume, to se u svakom slučaju isplati. A i znamo dobro: šume se sade – za unuke!

U istom je programu i na isti način šumu sadio Dragutin Bermanec, on je krenuo u projekt istovremeno s Hržićem, jer skupa su i bili na predavanju kada su predstavljane mogućnosti koje se nude privatnim šumovlasnicima. No Pavel Sinković koji također u nekadašnjoj inundaciji Drave kraj Otoka ima svoj "šumski raj", kućicu uz koju je povrtnjak, brajda opletena lozom i mir koji krasi glazbena kulisa ptica pjevica, sadio je mladu šumu na krčevini sam:

  • NIJE ŠUMA SAMO DRVO

- Dok sam ja sadio mladu šumu još nije bilo ovog programa za privatne šumovlasnike, pred šest godina, a stalno je njegujem. Sadio sam jasen, crni orah, divlje trešnje, bukvu, hrast, grab, javor, imam duda i lipe... Sadio sam, pazio godinu dvije, ja sad samo održavam tlo košnjom ili malčiranjem, a za "gornji kat" šuma se brine sama... I nije tu važno koliko šuma košta, jer šuma nije drvo koje možemo dobiti. Šuma je puno, puno više, za tlo, za vodu, za zrak, za naše zdravlje i dobar okoliš neprocjenjivo vrijedna...
Statistike koje je moguće iščitati iz AGRONET-a govore da je u Međimurju došlo do zapuštanja (pre)velikog broja privatnih oranica, livada... To tim više se nameće potreba, kaže šumarski savjetnik M. Vlašić, koristiti mogućnosti koje pruža stalno raspisani poziv privatnim šumoposjednicima (bez obzira jesu li to fizičke ili pravne osobe izvan sustava Hrvatskih šuma) i iako zapuštene površine "spasiti" sadnjom šuma, odnosno kultiviranjem "podivljalih" površina pod šikarom:

  • ISKORISTITE PRILIKU

- Baš proteklih dana i tjedana u javnim se medijima "doprinos za opće korisne funkcije šuma" dovodi u pitanje, a to je jedini izvor novca, u postotnom i apsolutnom iznosu zanemariv za bilo koga na pojedinačnoj razini, iz kojeg se može financirati čuvanje i obnavljane nacionalnog bogatstva kakvo su šume. Iz tog doprinosa financira se šumovlasnicima biološka obnova šuma. Tu u Otoku imamo primjer gdje se degradirane sastojine na zemljištu prevelo u viši uzgojni oblik, nedaleko odavde imamo rekonstrukciju šume, ima šuma koje su degradirane bespravnim ili nestručnim sječama... I ove je godine otvoren javni poziv Savjetodavne službe za podnošenje zahtjeva za radove u šumama privatnih šumoposjednika za 2017. godinu na koji se zainteresirani mogu javiti sve do 31. prosinca 2016. godine. Obrazac zahtjeva dostupan je u uredu Savjetodavne službe (i na webu www.savjetodavna.hr), a za svaku detaljnu informaciju dostupni smo i mi savjetnici, kao i za stručnu pomoć u svakom projektu biološke obnove (ili sadnje) šuma.