Škole za život su u Donjoj Dubravi, Orehovici i Prelogu

Na javni poziv Ministarstva obrazovanja u ekperimentalni program kurikularne reforme Škola za život prijavile su se čak 143 matične i 231 područna škola te 72 srednje.

Postojala je ambicija da se iz Međimurja uključe u program barem četiri osnovne i dvije srednje škole, no prijave su u konačnici prihvaćene samo za dvije osnovne i jednu srednju školu, kaže Branko Sušec, pročelnik županijskog resora obrazovanja, kulture i sporta:

- Odaziv na natječaj bio je neočekivano viši od planiranih 50 osnovnih i 30 srednjih škola. Dakle od jeseni kreće Škola za život za 1. i 5. razrede osnovne škole u svim predmetima i u 7. razredima u nastavi biologije, kemije i fizike, u prvim razredima gimnazija u svim predmetima te u prvim razredima strukovnih škola u općeobrazovnim predmetima. Ministarstvo je očigledno išlo za što širim teritorijalnim obuhvatom uz težnju da u svakoj županiji bude barem jedna eksperimentalna škola, pa smo i dobro prošli. Mi sad imamo jednu školu iz ruralne sredine, OŠ Donja Dubrava, jednu školu u kojoj je značajan udio pripadnika romske nacionalne manjine, OŠ Orehovica, te Srednju školu Prelog iz male urbane sredine sa strukovnim programima i gimnazijskim, što je dobra kombinacija. Uvjeren sam da će naše škole biti uspješne i da će stručno i kritički procjenjivati efekte eksperimenta, jasno predstaviti stečena iskustva, dobra i loša, jer u cijelom procesu moramo nešto i naučiti. U tome je i svrha eksperimentalnog uvođenja programa Škole za život – ocjenjuje B. Sušec.

Ravnatelji pak međimurskih škola koje su ušle u program imaju sve pripremljeno za iskorak u nastavnom procesu.

Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog kaže da će tri usmjerenja škole biti u programu: - U našoj će školi biti obuhvaćeno programom gimnazijsko odjeljenje te odjeljenja poslovnih tajnika i turističko hotelijerskih komercijalista. Poznato je da je naš nastavni kolektiv mlad, da imamo profesore digitalne generacije i uz sva njihova znanja i edukacije koje se sad još provode, uopće ne sumnjam u uspjeh. To tim više što očekujemo i opremanje škole informatičkom opremom vrijednom oko 2,5 milijuna kuna.

Mirjana Ribić, ravnateljica OŠ Donja Dubrava kaže da su proveli i široku prethodnu kampanju informiranja roditelja učenika: - Mi ne ulazimo u nepoznato, bili smo jedna od 49 škola u kojima je provjeravan eksperimentalno i HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard). Imamo informatički kabinet i svi su naši učenici obuhvaćeni izbornom nastavom informatike. S programom Škole za život upoznali smo roditelje vrtićke djece koja će biti na jesen prvašići, imamo njihove pisane suglasnosti za uključenje u program kao i suglasnosti roditelja učenika budućih petoškolaca i sedmaša, učiteljsko je vijeće 100 % za, roditeljsko vijeće jednoglasno za, školski je odbor konstatirao – idemo u program.

Željko Krištofić, ravnatelj OŠ Orehovica sa svojim nastavnim kolektivom ima iskustava iz više projekata i ne manje uspjeha u stvaranju jednakih prilika u obrazovanju za učenike romske nacionalnosti, poboljšanje njihova školskog uspjeha kroz što bolje i brže (u)poznavanje hrvatskog jezika i uključenost u izvannastavne aktivnosti i opću socijalnau inkluziju, a informatika u školi nije nepoznanica, kaže ravnatelj, jer: - U našoj je školi već investirano šezdesetak tisuća kuna u opremanje informatičkog kabineta, upravo se grade i novi kabineti u aneksu škole, instalirat ćemo i pametne ploče... Mi kontinuirano tražimo načine kako učenicima dati kompetencije i vještine korisne u svakodnevnom životu, a dodatne edukacije u sklopu eksperimentalnog programa Škola za život samo će unaprijediti procese i pomoći u podizanju kvalitete u svim segmentima nastave. Mi smo i te kako spremni za kvalitetne promjene – uvjeren je Ž. Krištofić.