Gradovi i općine 06.04.2017. 22:38. Zadnja izmjena: 06.04.2017. 22:43.

Zarada na prvom mjestu?

Što krije veliki biznis s otpadom u Piškornici?

Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o., osnovan je u ožujku 2009. godine. Centar je smješten na lokaciji Piškornica na području Općine Koprivnički Ivanec, desetak kilometara zračne linije udaljen od južne granice Međimurske županije. Centar su osnovali Međimurska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija, svaka s po 22,5 posto osnivačkog udjela, te Općina Koprivnički Ivanec sa 10 posto. Međimurska županija od osnivanja u projekt Piškornica ulaže po 350 tisuća kuna godišnje, međutim od samog osnivanja Centra, stvari nisu krenule u dobrom smjeru. Ambiciozno zamišljen projekt, s predviđenim kapacitetom koji bi nakon selekcije otpada premašivao potrebe četiri županije, pokazao se vrlo zanimljiv raznim interesnim grupama i političkih moćnika, jer se u biznisu s otpadom vrti ogroman novac.

Svaka vlast i svaki ministar imali su svoje ideje o načinima zbrinjavanja otpadom, pa je tako i aktualni ministar Slaven Dobrović, nakon dugog petljanja s donošenjem Plana gospodarenja otpadom, Piškornicu sveo na "pravu mjeru", s time da će se prilikom planiranja kapaciteta trebati izraditi studija izvodivosti. Prema planu Međimurska županija je nadležna za planiranje lokacija odlagališnih ploha za zbrinjavanje azbestnog otpada i lokacija odlagališta otpada, a zajedno s gradovima i općinama, putem Piškornice mora osigurati kapacitete za obradu miješanog komunalnog otpada i otpada koji preostaje nakon obrade miješanog komunalnog otpada.

Zagađuje okoliš

Međutim,  osim još ne do kraja definiranog statusa Piškornice, pojavio se i problem zagađenja koji se itekako mora ticati i Međimurske županije. Analize otpadnih i oborinskih voda te deponijskog plina i zraka, prem tvrdnjama županijskog vijećnika Željka Pavlica, koji je pitanje Piškornice "potegnuo" na Skupštini Međimurske županije, su u najmanju ruku alarmantne. Koncetracije metala, amonijaka, metana, sumporovodika i ekološki pokazatelji poput kemijske i biološke potrošnje kisika su daleko iznad propisanih maksimuma. Problemi su najizraženiji bili protekle godine, nakon što je na Piškornicu počeo nekontrolirani dovoz otpada iz cijele Hrvatske. Prema izdanim dozvolama, na Piškornicu se ove godine može deponirati 140 tisuća tona smeća (pomnožimo li to s prosječnom cijenom zbrinjavanja od 4.000 kuna po toni, može se naslutiti o kakvom se biznisu radi), pa je i vijećnik Pavlic posumnjao da se očito ne razmišlja o sigurnosti ljudi već isključivo o zaradi.

Osim kapaciteta i zagađenja, sve je aktualniji i problem upravljanja tvrtkom. Naime, župan Matija Posavec u Nadzorni odbor Piškornice u ime Međimurske županije imenovao je Ivicu Perhoča, međutim, Perhoč, kako nam je potvrdio, nakon imenovanja nije pozvan niti  jednu sjednicu, niti ga je bilo tko i formalno potvrdio na tom mjestu, tako da Međimurska županija putem svojeg imenovanog predstavnika nema nikakav utjecaj na poslovanje Piškornice. Ali, ni to nije sve. U međuvremenu su unutar Piškornice osnovane najmanje dvije tvrtke kćeri, nad kojima Međimurska županija nema nikakvu kontrolu niti utjecaj.