Gradovi i općine 26.08.2016. 14:15.

Ravnateljica doma Štefica Martinez

Ugradnja klima uređaja na zgradu Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec nije potrebna

Župan Matija Posavec na posljednjoj je sjednici Skupštine Međimurske županije dao obećanje koje, kako stvari stoje, neće morati ispuniti. Naime, na upit županijskog vijećnika Franje Kravaršćana koji je apelirao da korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec zbog visokih temperatura žive u nehumanim uvjetima, župan je obećao da će spomenuti problem riješiti u najkraćem mogućem roku. Svjestan problema, a opet kočen zbog obustave natječaja za energetsku obnovu zgrada, rješenje je pronašao u hitnom instaliranju uređaja za hlađenje. 

Bacanje novca u vjetar?

Kako je od prošle sjednice Skupštine prošlo nešto više od mjesec dana, je li što u međuvremenu poduzeto upitali smo ravnateljicu Doma Šteficu Martinez. Njena izjava malo je neobična.

Kakve klime? Nama to uopće ne treba. Instaliranje klima je čisto bacanje novaca, kategorična je ravnateljica koja ističe i da dom besprijekorno funkcionira bez klima uređaja već 37 godina.

Oni kojima je vruće jesu djelatnici, a ne korisnici, no s obzirom na to da korisnici nemaju klime neće ih imati ni oni. Uređaji su postavljeni samo na mjestima gdje je to zbog uvjeta rada djelatnika neophodno, a to su kuhinja i praonica. Na najvišem četvrtom katu zgrade temperature su nešto više u odnosu na ostale katove, no, potrebe za ugradnjom klima nema. Nitko od korisnika ni rodbine koja ih posjećuje nije se žalio na vrućinu, ističe Martinez. Korisnici su svi redom starije osobe koje imaju probleme s cirkulacijom, zbog čega i ljeti nose topliju odjeću. Ponekad im i obična ventilacija smeta zbog čega je uvjerena da bi s klimatizacijskim uređajima bilo još gore. 

Ravnateljica doma i Upravno vijeće zatražili su i stručno mišljenje na tu temu od tvrtke Princon d.o.o. u čijem zaključku stoji da bi postavljanje klima učinilo više štete nego koristi. Ugradnjom uređaja povećala bi se potrošnja električne energije što nije u skladu sa štednjom energije kojoj se teži, a javljaju se i troškovi održavanja uređaja. Osim što bi vanjske jedinice nagrdile fasadu, korisnicima bi mogla smetati buka, a samo klimatiziranje ne unosi potrebne količine svježeg zraka pa je prirodna ventilacija prostora svejedno nužna. Kao alternativa uređajima za hlađenje preporučuje se dodatna toplinska izolacija tavana ili stropa potkrovlja, odnosno ugradnja vanjske zaštite od sunca s južne strane. 

Projekt još nije ni u fazi izrade 

Umjesto da se novac bespotrebno troši na klime, problem je potrebno sasjeći u korijenu i sanirati ovojnicu zgrade, naglašava Martinez. Energetska obnova zgrade pridonijela bi tome da ljeti bude hladnije, a zimi toplije, jer pored topline problem predstavlja i grijanje. Investicija vrijedna nekoliko milijuna kuna planira se riješiti putem projekta energetske obnove Fonda za energetsku učinkovitost, no, njegovo se raspisivanje čeka već dvije godine. Na pitanje u kojoj je fazi projekt kojim se planira aplicirati na sredstva Fonda (s obzirom na to da se natječaj čeka već pune dvije godine) ravnateljica je odgovorila da izrada projekta još nije ni počela. Nije poznato ni kako će se financirati, no Martinez je uvjerena da će Županija uskočiti u pomoć.
 

Župan Posavec skočio pred rudo
Obećanjem o postavljanju uređaja za klimatizaciju, bez prethodne povjere isplativosti i učinkovitosti, župan Matija Posavec malo se, čini se, prenaglio. U odgovoru na naš upit kako komentira izjavu ravnateljice Martinez, navodi da je poslije zadnje sjednice Skupštine Međimurske županije izdan nalog da se provjeri cjelokupna situacija i predlože optimalna rješenja. Nakon analize stručnjaka zaključeno je da "u ovom trenutku ulaganja u novi klimatizacijski sustav nije najisplativija opcija prvenstveno iz aspekta energetske učinkovitosti samog objekta". Preporučeno je da se krene s izradom projektne dokumentacije s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade, a u okviru za okoliš prihvatljivih rješenja. Procijenjeno je da sama izrada dokumentacije košta oko 100 tisuća kuna, dok je cijeli projekt težak između četiri i pet milijuna kuna. Izrada projekta nije započela jer postoji mogućnost da se i ona, pored realizacije, financira iz fondova Europske unije, a takvo što trenutno nije moguće zbog blokade sustava.