Kolumne 14.11.2013. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:49.

Bankama "gubitak" od 300 milijuna, a menadžerima isplatili 800 miliijuna!

Svi vi koji ste kreditno zaduženi u „švicarcima“, imajte nade da će se dogoditi nešto što će ublažiti vaše tegobe. Dugo najavljivan Zakon o potrošačkom kreditiranju napokon je u saborskoj proceduri. To je dosad jedan od malobrojnih zakona koji ide na ruku građanima. Njegovo donošenje isprovocirali su bankarska pohlepa, licemjerje i bezosjećajnost u jagmi za ekstraprofitom, ali i pozitivna sudska odluka na tužbu koju je podigla udruga Franak. Čim su dočuli da se priprema zakon, zakukali bankari kako će zbog vraćanja kredita na ugovorene uvjete i smanjenja enormno povećanih kamata trpjeti velike gubitke. Radi se o oko 300 milijuna kuna godišnje, ali ne gubitaka, već manje ostvarene dobiti. U isto vrijeme, te iste banke, kako se čulo u Hrvatskom saboru, svojim menadžerima isplaćuju naknade i bonuse u iznosu od ogromnih 800 milijuna kuna! Da ne povjeruješ. To je trećina njihove ukupne dobiti u prošloj godini!
Uz kuknjavu i galamu, plaćene tekstove u novinama, angažiranje naručenih stručnjaka i slično, zaprijetili bankari ustavnim i drugim tužbama. Zatražili i, gle, dobili za njih pozitivno reagiranje europske udruge banaka! A čijoj bi se to strani ta udruga mogla prikloniti? Oštećenim klijentima tih istih banaka ili Vladi koja je ovaj put stala na stranu građana? Pa valjda će držati potku svojima. Ni to nije pomoglo da se odustane od spomenutog zakona. Uvidjevši da druge nema, udruga hrvatskih banaka odustala je od protivljenja i u posljednji čas ponudila kompromisno rješenje koje je za njih povoljnije od prvobitnog prijedloga Vlade RH.
Ovaj tjedan saznat ćemo za koju se soluciju odlučilo u Vladi. No, potreban je oprez, da se ne nasjedne na neki bankarski štos. Tu je prikladna ona stara izreka: Čuvaj se Danajaca i kad darove nose!

Unatoč krizi, milijardske dobiti

Kad smo već kod bankarstva, nakon ulaska Hrvatske u EU, očekivalo se smanjenje kamata, kao uostalom i cijena mnogih proizvoda. To se nije dogodilo. Zašto i bi kad ih na to nitko nije prisilio. A upravo bankarski lobi donosi ocjene o tome da je Hrvatska rizična zemlja, pa time opravdavaju visoke kamate! U stvarnosti, rizični su krediti koje su oni sami u jagmi za profitom odobravali, a da nisu provjeravali mogućnost njihove naplate. Sami stvaraju rizik, kako bi imali opravdanje držati cijelu zemlju rizičnom. Izgovori o visokoj cijeni njihovog kapitala također su bezvezni jer većina novca koji vrte u Hrvatskoj su štedni ulozi i polozi naših građana i gospodarstva, dakle, ne nabavljaju ga na međunarodnom tržištu.
Hrvatska udruga banaka ovih dana objavila je kako ove godine ostvaruju najmanju dobit u proteklih dvanaest godina! Ali se ona još uvijek iskazuje u milijardama kuna. Kriza u zemlji traje već pet, šest godina, a banke tek sada bilježe osjetniji pad dobiti, dakle, ne gubitke. Iz toga je vidljivo koliko su solidarno snosile teškoće građana, gospodarstva i cijelog društva u ovim kriznim godinama. Dapače, još prijete smanjivanjem kreditnih plasmana. Pa, to je smiješno. Prije svega, nigdje drugdje u Europi neće moći ostvarivati ovako visoke kamate i profitabilnost, kao što to ne ostvaruju ni njihove matice u inozemstvu. K tome, naši se građani i gospodarstvenici, a na kraju i država, još nisu u nekom većem opsegu počeli koristiti uslugama banaka u drugim zemljama Europske unije, što sada mogu. Ta, i tamo su „naše“ banke, isto kao i ove u Hrvatskoj.

Čakovečki liječnički sindikat predvodi

Liječnicima koji su bili u štrajku pedesetak i više dana umanjit će se plaće jer su manje radili nego inače. Zar to nije pošteno? Premijer Zoran Milanović detektirao je štrajkače kao zabušante. S tim se nazivom osobno ne slažem, ali ostaje činjenica da je zbog manjeg broja njih posao medicinskog osoblja u bolnicama bio u dobranoj mjeri paraliziran, da ne kažem – onemogućen. Kako, recimo, obaviti operaciju ako je anesteziolog u štrajku? Uostalom, sami štrajkači poručivali su, i tako se ponašali, kao da im je svaki radni dan vikend ili nedjelja. A tih dana, zna se, radi se smanjenim intenzitetom i samo s hitnim slučajevima. Nažalost, u dane vikenda, upravo zbog takvog režima rada, činjenično je utvrđeno, najveća je smrtnost pacijenata!
 Među prvima, čije je oštro reagiranje objavljeno na dan kad je u Vladi odlučeno o manjim plaćama liječnicima-štrajkačima, bilo je na HTV-u ono Renate Čulinović Čajić, dr. med., predsjednice liječničkog sindikata u Županijskoj bolnici Čakovec. To ne čudi jer, za razliku od nekih drugih u Hrvatskoj, u našoj se bolničkoj ustanovi štrajk vrlo rigorozno provodio, pa će valjda među posljednjim bolnicama biti prekinut. Kakav će biti konačan učinak ovog dugotrajnog štrajka u bijelom? Liječnici će se izboriti za svoja prava u kolektivnom ugovoru.
Sustav zdravstvenog osiguranja uštedio je na troškovima zbog manje potrošnje jer je opseg bolničkog liječenja bio osjetno manji. Profitiralo je i Ministarstvo financija jer će iz proračuna otići manje novca zbog smanjenih liječničkih plaća. Svi su oni u konačnici dobili, pa im paše da štrajk što duže traje. Izgubili su jedino pacijenti! Oni su voljom liječnika bili na prisilnom „štrajku“ od dolazaka po medicinsku pomoć u bolnice. Da, i za kraj, nedajbože da je na dobitku i mirovinski zavod zbog poneke, zbog štrajka naprasno „izgubljene“, mirovine.

Umjesto P.S.-a

Stari grad Zrinskih uvijek je obilježavan kao povijesni kulturni spomenik nulte kategorije, ali odnos prema njemu nije uvijek bio jednak. Za bivše države desetljećima je bio zapušten. S pročelja palače otpadala je žbuka, a sa zidova i cigle, kao što je vidljivo na fotografiji iz toga doba koja djeluje jezivo. I krovište je prokišnjavalo. Temelji su upijali vlagu koja je zahvaćala sve podrumske prostore i prizemlje zgrade. Statika dvora Zrinskih bila je ozbiljno narušena. Kao da se priželjkivalo rušenje toga vrijednog višestoljetnog zdanja. Tek u Hrvatskoj državi krenulo se s temeljitom sanacijom i obnovom. Premda državni novac još uvijek pristiže presporo i u premaloj količini, dosad obavljeni radovi ne samo da su vidljivi, već su jamstvo da će Stari grad Zrinskih trajno biti sačuvan.

Izvor: 3055