Kolumne 27.12.2013. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:58.

Blagostanje, ali ne svima, već samo njima!

Donkihotovska avantura na bosansko-hrvatskoj granici lansirala je prošli tjedan Mladena Novaka iz Slakovca u prime time termine svih televizija i na naslovnice tiskanih medija. „Predsjedniku Skupštine Međimurske županije i međimurskog SDP-a granična policija BiH oduzela je 74.000 eura!“ vrištalo je i frcalo sa svih strana. Medijsku histeriju podgrijao je sam Novak svojom naivnom obranom kako nije znao da se tolika svota novca u kešu ne smije iznositi iz BiH jer ne poznaje njihove devizne zakone, ali je znao da se mora prijaviti prilikom unosa u Hrvatsku. Naravno da je kao poduzetnik koji često putuje u inozemstvo znao devizna pravila u obje zemlje. Zna to gotovo svaki građanin kad prelazi granicu, samo s tom razlikom što su vrlo rijetki koji sa sobom nose toliki novac. Neprijavljivanjem je dao štofa za raznorazne špekulacije o porijeklu i svrsi tog novca jer - medijskim lešinarima samo pruži prst, a oni bi cijelu ruku. Stoga ne čudi da su isti dan, kad se za događaj saznalo, prva pitanja bila: „Hoćete li podnijeti ostavku?“ premda se još nije naziralo ništa drugog nezakonitog, osim deviznog prekršaja. Mladen Novak navodno je zadrhtao prilikom carinskog pregleda kad su mu pronašli eure u plastičnom zamotuljku u autu. Baš me zanima kako se osjećao, recimo, Mladen Barišić kad je, po vlastitom priznanju, nosio čak 340.000 eura u kešu u Njemačku za kupovinu Sanaderovog BMW-a? Dakako da nije prijavio taj novac ni hrvatskim, ni njemačkim carinicima.
Da su plaćeni po učinku, loše bi prošli
S trećinom manje odrađenih, ili bolje rečeno odsjedenih sati od bilo kojeg drugog zaposlenika u Hrvatskoj, ali sa znatno većom plaćom i brojnim prinadležnostima, o kojima većina može samo sanjati, zastupnici Hrvatskog sabora otišli su na trotjedno blagdansko ferje. Bila je to prigoda da predsjednik Sabora Josip Leko ocijeni njihov rad. Kaže, bilo je znatno bolje od dvojke koju su im u anketama dodijelili ispitanici. Uostalom, kaže Leko, zastupnike su izabrali građani sami. Jesu, ali ne da se međusobno vrijeđaju, odlučuju isključivo nadglasavanjem, a poneki i zabušavaju, barem tamo gdje su vidljivi – na plenarnim sjednicama. Možda baš zbog toga, iz Sabora nema podataka o nazočnosti sjednicama premda svi mi, koji ponekad pogledamo televizijske prijenose, uglavnom vidimo polupraznu sabornicu.
Na to predsjednik Sabora odgovara kako se zastupnički rad ne svodi samo na prisustvovanje sjednicama, već oni rade i na terenu! Ne znam dokle će se nečija neodgovornost opravdavati tom otrcanom frazom kad je svakom jasno da to nije tako. Na žalost, u našoj parlamentarnoj praksi važne su jedino zastupničke ruke. Gospodine Leko, još se nije zahuktala predizborna kampanja jer tek tada će se oni raspršiti po terenu i agitirati za svoje stranačke interese. Ovako, „na teren“ se može u dane kad Sabor ne zasjeda, a takvih „slobodnih“ dana naši zastupnici imaju na pretek. Stoga, ne branite neobranjivo. Nasuprot tome, zahtjeve da se i sabornici, kao i drugi javni djelatnici, pa i ministri u Vladi, odreknu dijela svojih visokih plaća i privilegija, barem dok smo u recesiji, predsjednik Sabora Leko naziva populizmom! A taj sabor i Vlada donose mjere za rezanje svima, samo ne njima!
Već ste, vjerujem, čuli ili pročitali, da je u dosadašnjem tijeku rada ovog saziva Hrvatskog sabora rekorder po broju javljanja naš Međimurec Branko Vukšić, zagrebački zastupnik Hrvatskih laburista – Stranke rada. Oglasio se čak 968 puta! Njegov stranački predsjednik Dragutin Lesar, koji je u prethodnom sazivu bio najaktivniji zastupnik, sada je na 29. mjestu sa 178 javljanja. Od ostalih međimurskih zastupnika vrlo blizu njemu je Nadica Jelaš (SDP) sa 171 javljanjem. Sunčana Glavak (HDZ) bilježi 116, a Dragica Zgrebec (SDP), ujedno potpredsjednica Sabora, 79 javljanja. Ostala dvojica naših zastupnika gotovo su nezamijećena i pri samom su dnu ove tablice: Mario Moharić (SDP) saborski je mikrofon uključio ukupno 15, a Dragutin Glavina (HNS) svega 5 puta. Da su plaćeni po učinku, loše bi se proveli.
Suncem i
morem protiv
nezaposlenosti
Iako je važnija od saborske inventure, ona u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u medijima je prošla gotovo nezapaženo premda su rezultati dramatični. Naime, broj nezaposlenih u našoj zemlji prešao je psihološku granicu od 360.000! Ali, baš taj dan saznali smo da je Josip Joe Šimunić dobio deset utakmica zabrane igranja za hrvatsku reprezentaciju zbog onih pokliča „Za dom spremni!“, i to je zaokupilo sve medije. Važnije od rekordne nezaposlenosti bila je i predaja potpisa za referendum o ćirilici u Vukovaru, pa čak i budući izgled registracijskih pločica. Redoslijed u uredničkom izboru tema nije poremetilo ni predviđanje Međunarodne organizacije rada toga dana da u idućoj godini u Hrvatskoj može biti čak do 100.000 novih nezaposlenih! Na sve to kratko se, onako usput, osvrnuo jedino ministar rada Mirando Mrsić. „To je očekivani trend i on će se nastaviti!“, mrtvo-hladno kaže resorni ministar, uz napomenu kako će se neko poboljšanje osjetiti s početkom sezonskog zapošljavanja. Dakle, umjesto o mjerama Vlade i poduzetnika, tako učestalo najavljivanim investicijama i oživljavanju proizvodnje, privremeno smanjenje broja ljudi bez posla ponovo će ovisiti jedino o moru i suncu na našem Jadranu. Eto, u takvom ozračju svi će vam oni u prigodi Božića i nove godine poželjeti blagostanje bolji život. I bit će blagostanja, ali ne svima, već samo njima.

Umjesto P.S.-a

Saša Jurkijević proglašen je najgljivarom među članovima Gljivarskog društva Smrčak Čakovec.
Osnivač je i dugogodišnji predsjednik ove vrijedne udruge koja upravo u ovoj godini bilježi najzapaženije rezultate dosad u promicanju gljivarstva i zaštiti prirode. Saša je autor prve gljivarske fotoabecede u našem kraju koju iskusniji članovi koriste prilikom educiranja djece, mladeži i odraslih o gljivama. Ove godine bilo je čak 18 prezentacija gljiva u međimurskim i varaždinskim osnovnim školama.
Održana je tradicionalna, već 15. po redu, Smrčkijada na kojoj se okuplja mnoštvo gljivara iz Međimurja, ali i brojnih društava iz drugih dijelova naše zemlje i susjedne Slovenije. Uspjele izložbe s prikazom oko 170 vrsta gljiva priređene su u Čakovcu i Pušćinama. Predsjednik i ovogodišnji najgljivar Jurkijević najavljuje još plodniju gljivarsku godinu.

Izvor: 3061