Jabučni savijač – najčešći uzročnik crvljivosti jabuka!

Možda zbog vjerovanja da je jabuka “potjerala” prve ljude iz rajskog vrta ili njezina epiteta “kraljica voća”, suvremene sorte i klonove napada oko 80-tak različitih uzročnika bolesti i čak 250 štetnih organizama životinjskog podrijetla! Među mnogobrojnim biljnim usjevima u našoj zemlji jabuka zahtjeva od proizvođača najviše znanja i iskustva da bi se proizvela zadovoljavajuća količina plodova prve klase po jedinici površine. Pritom, intenzitet pojave i štetnost različitih kategorija štetnih organizama nije niti jedne sezone jednak, pa voćari svake godine do završetka berbe “strahuju” za konačne rezultate proizvodnje. Obično u prvom dijelu vegetacije (travanj, svibanj) jabuke zahtijevaju pojačanu pažnju radi preventivne zaštite od najopasnije gljivične bolesti – krastavosti (Venturia inaequalis), dok u ljetnom razdoblju (lipanj, srpanj, kolovoz) potrebu zaštite uglavnom određujemo prema štetnim organizmima – uzročnicima crvljivosti plodova jabuka! Prema zbroju prosječnih dnevnih temperatura od početka kalendarske 2010. godine, smatramo da su zimska plodišta uzročnika krastavosti jabuke proljetos bila aktivna u razdoblju od 1. travnja do 25. svibnja o.g.! U tom smo razdoblju zabilježili 8 primarnih zaraza jabuka i krušaka uzročnikom krastavosti, od čega su čak 6 bile vrlo jake, pa je suzbijanje ove bolesti u protekla dva mjeseca bilo vrlo zahtjevno! Prve znakove krastavosti jabuka i krušaka pronašli smo na netretiranim stablima još 29. travnja, a već dana 20. svibnja o.g. na netretiranim je stablima sorte Elstar u središnjem dijelu Županije uzročnikom krastavosti bilo uništeno više od 90% lisne površine jabuka! Također, od sredinom mjeseca svibnja se pojavljuju znakovi bakterijske paleži cvjetova jabuka (Erwinia amylovora), naročito na sortama Jonagold, Gala, Pink Lady i Idared kao posljedica zaraze zabilježena u danima 4.-6. svibnja o.g. Prohladno razdoblje zabilježeno od 15.-21. svibnja o.g. nije pogodovalo jačem širenju ove bolesti iz zaraženih cvjetova u mladice, ali nakon zatopljenja u danima 24.-29. svibnja o.g. bolest se iz inficiranih cvjetova jače širi u mladice, pa se od tada primjećuje sindrom “bakterijske paleži mladica”!
Jabučni savijač (Cydia pomonella) je najznačajniji štetnik jabuke u našoj zemlji, a napada i neke druge voćne vrste (npr. krušku, dunju i orah), dok se na šljivi, breskvi i marelici vrlo rijetko pronalazi. Pojavljuje se redovito u jakim populacijama tijekom svih godina. Napada isključivo plodove pa ga svrstavamo u tehnološke štetnike. U nezaštićenim voćnjacima jabučni savijač ošteti u prosjeku 50% plodova. Zbog specifičnog načina života gusjenice u unutrašnjosti ploda, suzbijanje je prilično otežano. Gusjenica je izložena kontaminaciji korištenih pripravaka vrlo kratko vrijeme, pa optimalni rokovi suzbijanja traju svega nekoliko dana i moraju biti precizno određeni. Pojavom feromona usavršene su metode praćenja leta, signalizacija kritičnog broja leptira jabučnog savijača i određivanje optimalnog roka suzbijanja, a primjenom novih bioloških i biotehničkih pripravaka zaštita je postala ekološki prihvatljivija. Ženski seksualni mirisi kukaca se na tržištu javljaju u obliku kapsula koje stavljamo u stupice ili složive mamce s podlogom od dugo aktivnog ljepila. U njima se mužjaci privučeni mirisom ženke zalijepe (vidi fotografiju), a dnevni ulovi nam daju krivulju ili dinamiku leta jabučnog savijača tijekom sezone (vidi Histogram 1.).
Leptir jabučnog savijača je dužine 7-9 mm, raspona krila 15-20 mm, tamnosive boje (vidi sliku), a stražnja su krila tamnosmeđe boje. Prezimi kao odrasla gusjenica na skrovitim mjestima ispod kore, u raznim pukotinama na deblu i debljim granama, ali također u zemlji uz korijenov vrat. Kukulji se na mjestu prezimljenja, a prije desetak smo godina izlijetanje prvih leptira prezimljujuće populacije bilježili obično početkom svibnja (što se poklapa s otpadanjem latica i zametanjem plodova jabuka). Nakon blagih zima posljednjih se godina prvi leptiri jabučnog savijača pojavljuju već sredinom ili krajem mjeseca travnja (što se poklapa s punom cvatnjom jabuka). Mužjaci se pojavljuju značajno ranije od ženki, a njihova kopulacija i odlaganja jaja je moguća na večer pri temperaturama iznad 15ºC. Za vrijeme leta jedna oplođena ženka odloži oko 80 jaja, koja su čvrsto zalijepljena za podlogu i prilikom pregleda voćnjaka teško ih je zamijetiti. Izlegle gusjenice napadaju plodove obično kod čaške ili sa strane ploda na mjestu dodira s listom ili drugim plodom! Gusjenica ispod kožice buši hodnik prema jezgri, jer se hrani pretežno sjemenkama. Kasnije proširuje izlazni otvor i kroz njega izbacuje izmet. U plodu je obično samo jedna gusjenica. Jedna gusjenica može uništiti 1-3 ploda.
Procjena jačine populacije jabučnog savijača feromonima i određivanje kritičnog broja ovise o rasporedu i broju mamaca po jedinici površine, atraktivnosti feromona, kao i činjenici da se mužjaci javljaju nešto ranije nego ženke. Sustavna praćenja početka pojave prvih leptira prezimljujuće populacije u regiji pokazuju da se posljednjih 30 godina prvi leptiri svakog desetljeća ranije pojavljuju prosječno 5 dana. Nekad je početak leta prezimljujuće populacije bilježen tek sredinom svibnja, a zadnjih sezona prve leptire lovimo već sredinom travnja. Također, zadnjeg desetljeća bilježimo značajan rast populacije, štetnost njihovih ličinki i broj usmjerenih suzbijanja jabučnog savijača. Naime, na području Međimurja se broj usmjerenih kemijskih zaštita tijekom razdoblja 1995.-2008. godine gotovo udvostručio. Ipak, postavljanjem mreža protiv tuče zadnjih godina primjećujemo da je aktivnost leptira jabučnog savijača u takvim nasadima smanjena (vidi histogram 1.), ali se zbog povišene vlažnosti zraka javljaju neke druge štetne vrste (npr. mušica galica lišća - Dasyneura mali, druga generacija kukuruznog moljca)
U Histogramu 1. je prikazana populacija leptira jabučnog savijača (Cydia pomonella) tijekom 2009. godine u plantažnom nasadu “Agromeđimurja” d.d. Nedelišće-Pušćine na dijelu nasada koji nije pokriven mrežom protiv tuče, kao i na dijelu nasada (pokusna tabla) koji je pokriven mrežom protiv tuče. U komparaciji je također brojnost leptira na ferotrapovima u manjem voćnjaku uz okućnice (lokalitet Šenkovec kraj Čakovca) gdje su posađena bujna stabla jabuke i kruške na “sjemenjacima”.
Pojačanoj populaciji jabučnog savijača zadnjeg desetljeća najviše pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti s trendom promjene klime uz nešto manje hladne zime i sve toplija ljeta, te višegodišnje povećavanje površina s jabukom na području cijele Županije. Pritom zadnjih godina gotovo da ne primjećujemo prijelazno razdoblje i pad populacije leptira između prvog i drugog pokoljenja jabučnog savijača, već se njihova kritična brojnost pojavljuje već krajem travnja ili početkom svibnja i traje bez prekida sve do kraja kolovoza ili početka rujna (vidi Histogram 1.). Na istraživanom je lokalitetu Nedelišće godine 1995. na feromonskim zamkama ukupno uhvaćeno 78 leptira jabučnog savijača, u sezoni 2001. broj uhvaćenih leptira je iznosio 119, a tijekom 2008. je ukupno izbrojano 137 uhvaćenih leptira po jednom ferotrapu. Ove spoznaje samo dokazuju da globalno zatopljenje značajno utječe na pojačanu štetnost nekih kategorija nametnika bilja, a jabučni savijač je svakako jedan od njih. U mnogim razvijenim zapadnoeuropskim regijama proizvodnje jabuke se pojavljuje i rezistentna ili otporna populacija jabučnog savijača na prečesto korištene skupine insekticida, pa se voćarima preporučuje da pri suzbijanju ovog nametnika dosljedno poštuju tzv. antirezistentnu strategiju i tijekom sezone u optimalnim rokovima naizmjenično koriste pripravke slijedećih kemijskih skupina:
Metoda konfuzije (ili zbunjivanja jabučnog savijača) i sredstva na osnovi virusa granuloze nisu još dostupna na hrvatskom tržištu, ali postoje iskustva iz Međimurja temeljem provedenih višegodišnjih pokusa o njihovom dobrom dopunskom učinku uz smanjenu primjenu “klasičnih” insekticida. Glavni razlog tome je napad većeg broja različitih gusjenica na plodove jabuke (npr. savijača kožice ploda, kukuruznog moljca, savijača pupova, breskvina savijača). Korištenjem virusa granuloze fiziološki slabimo gusjenice savijača, pa time povećavamo učinkovitost slabije djelotvornih insekticida. Pripravci na osnovi virusa granuloze su najučinkovitiji kad se koriste u uvjetima povišene vlažnosti zraka i smanjene sunčane radijacije. U Međimurju su se proteklih godina najviše koristili pripravci iz skupine organofosfata (npr. Reldan) i neonikotinoidi (Ca-lypso), a u narednim godinama treba koristiti i ekološki prihvatljivije biotehničke insekticide (Match, Mimic, Nomolt, Runner, Rimon, Avaunt). Zbog pojave otporne populacije jabučnog savijača na prečesto korištene pripravke (npr. u Južnom Tirolu) neophodno je tijekom sezone mijenjati pripravke iz različitih kemijskih skupina (prema Tablici 1.), a pritom se pripravak Pyrinex 25 SC ili Pyrinex 250 ME koristi u nasadima s najjačim napadom uzročnika crvljivosti plodova!