Kako do plodova jabuka i krušaka bez krastavosti?!

Premda je na jabuci opisano više od osamdesetak vrsta različitih uzročnika bolesti, ekonomski najštetnija i u svjetskim razmjerima najpoznatija je krastavost jabuke (napada i kruške). Uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) je najčešća gljivična bolest koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške. Pogoduje joj vlažno-prohladna klima, pa je prvi put opisana u Švedskoj još sredinom devetnaestog stoljeća. Protekle je 2009. godine u poljskom mikro-pokusu poljoprivredno-savjetodavne službe iz Čakovca (HZPSS) na nezaštićenim stablima sorte idared na središnjem dijelu Međimurja (lokalitet Nedelišće) od posljedica ljetnih ili sekundarnih zaraza zabilježenih od početka lipnja do kraja kolovoza uzročnikom krastavosti bilo napadnuto 78,58% plodova (vidi fotografije). U skladištima se naknadno od uzročnika krastavosti oštećenih plodova razvija smeđa trulež (Monilinia), pa plodovi jabuka i krušaka u potpunosti propadaju. Dvije godine prije (2007. i 2008.) bilježili smo prosječnu ili slabiju pojavu krastavosti jabuka i krušaka, prvenstveno zbog značajno manje količine oborina tijekom mjeseca travnja (tada cvatu dominantne sorte jabuka, što je vrlo osjetljiv stadij na primarne zaraze krastavošću). Naprotiv, u sezonama 2004., 2005. i 2006. godine smo zabilježili vrlo jaku pojavu ove bolesti na svim županijskim lokalitetima (tih je godina u mjesecu travnju padalo više od 100 mm kiše)! U područjima s tradicionalnom proizvodnjom jabuke i kruške gdje je prezimljujući potencijal bolesti vrlo jak, a u plantažnim su nasadima dominantne osjetljive sorte, intenzitet pojave bolesti određuje količina i raspored oborina tijekom mjeseca travnja i svibnja. Bolest je “aktivna” od stadija otvaranja pupova pa sve do kasne jeseni, odnosno završetka berbe (osjetljiv stadij kasnijih sorata jabuka i krušaka na krastavost traje čak šest mjeseci). Na netretiranim stablima su tijekom 2004., 2005. i 2006. godine zabilježene potpune štete (gubitak 100% uroda prve klase na sortama zlatni delišes, gloster, mutsu, gala, breaburn, granny smith i dr.), a razdoblje usmjerene kemijske zaštite u epidemijskim godinama traje od početka travnja do početka rujna! Na krastavost su posebno osjetljivi tek zametnuti plodovi kruške, jer vrsta Venturia pyrina prezimi na stablima u nesavršenom stadiju (micelij u rak-ranama). Također, lišće krušaka je zbog površinske voštane kutikule otpornije na krastavost, ali plodovi zato mogu biti potpuno uništeni! Većina prosječnih potrošača jabuke nema nikakvo realno saznanje kako veliku opasnost predstavlja krastavost za većinu sorata jabuke koje kupujemo na hrvatskom tržištu. Bolest se lako prepoznaje po mrljama (krastama) na inficiranom lišću i plodovima (vidi fotografije). Prezimljava na zaraženom otpalom lišću, te se tijekom kišnih proljetnih dana (krajem ožujka, travanj, svibanj i početkom lipnja) “oslobađaju” zimske spore (askospore) i omogućuju tzv. “primarne zaraze” u voćnjacima. Prema višegodišnjim klimatskim prosjecima za središnji i SZ dio Hrvatske ,od desetak su godina 2-3 izuzetno povoljne za razvoj krastavosti (iznadprosječno vlažne ili epidemijske godine), 1-2 su nepovoljne (vruće i suhe sezone), a pet je godina prosječno uz srednji intenzitet razvoja bolesti. Prema zbroju prosječnih dnevnih temperatura potrebnih za aktivnost prezimljujućeg primarnog potencijala krastavosti najkritičnije razdoblje obično bilježimo u danima od 10. travnja do kraja svibnja! Smatra se da su zimska plodišta uzročnika krastavosti sposobna za primarne ili prve infekcije u vegetaciji kada zbroj prosječnih temperatura većih od 0ºC od početka godine dostigne vrijednost 200º! Ove smo godine taj slučaj zabilježili već sredinom zadnje dekade mjeseca ožujka (25. ožujka), pa sve naknadne oborine s povoljnim temperaturama mogu uzrokovati vrlo rane zaraze. Optimalni uvjeti za dozrijevanje zimskih plodišta uzročnika krastavosti su temperature u rasponu 0-20ºC i dovoljno vlage. Za početak oslobađanja zimskih askospora je dovoljna i manja količina oborina (barem 0,25 mm), uz optimalne temperature 18-22ºC. Prve znakove krastavosti jabuke u višegodišnjim prosjecima pronalazimo na netretiranim stablima u središnjem Međimurju na sorti zlatni delišes u prvim danima mjeseca svibnja! Već početkom lipnja zaraza lišća na netretiranim voćkama može biti veća od 60%. Zadnjih šest godina iznadprosječno veliku količinu oborina bilježimo kada po višegodišnjim prosjecima to ne očekujemo - tijekom srpnja i kolovoza (na većini županijskih mjernih lokaliteta izmjereno više od 230 mm), pa je bila moguća kasna pojava krastavosti plodova pred samu berbu na slabije zaštićenim nasadima. Ove smo godine ponovo u prva dva mjeseca zabilježili čak dvostruko veću količinu oborina u obliku snijega, susnježice i kiše u odnosu na višegodišnje prosjeke, što će sigurno pogodovati “saprofitskom” razvoju bolesti na otpalom inficiranom lišću. Upravo zbog jačeg prezimljujućeg potencijala bolesti valja upozoriti na neke posebnosti u zaštiti jabuka protiv krastavosti tijekom proizvodne 2010. sezone. Uz znanje i tehničko-organizacijske čimbenike uspješnosti zaštite jabuka i krušaka protiv krastavosti, proteklih su sezona nepovoljni meteorološki uvjeti bitno utjecali na konačnu zdravstvenu ispravnost jabuke. Naime, zbog niskih noćnih temperatura tijekom mjeseca svibnja i početkom lipnja 2005. i 2006. (6ºC ili manje) značajno je bila umanjena djelotvornost tzv. kurativnih fungicida iz skupine triazola na uzročnika krastavosti (npr. Score (Sisscor, Cros, Difcor) 250 EC, Baycor WP, Anvil (Alvin) 5 SC, Punch 10 EW, Systhane 12E, Topas 100 EC i sl.). Poznato je da su navedeni pripravci slabije djelotvornosti na temperaturama nižim od 10°C. U takvim uvjetima prednost dajemo pripravcima iz skupine anilino-pirimidina (npr. Clarinet SC, Chorus WG, Mythos ili Botril, Cezar ili Botrycid ili Pyrus SC). Veliku pomoć vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka daju mjerni agro-meteorološki uređaji (npr. “CDA-Agra”, “Methos”) pri odsjecima poljoprivredno-savjetodavne službe (HZPSS), koji temeljem temperatura i zadržavanje vlage u krošnji voćaka određuju uvjete za zarazu uzročnikom krastavosti. U desetgodišnjem praćenju optimalnih uvjeta za razvoj krastavosti jabuke u Međimurju (1996.-2006.) u kritičnom razdoblju za oslobađanje zimskih askospora od početka ožujka do sredine lipnja bilježimo 9-16 uvjeta za primarne zaraze. Temeljem takvih informacija određujemo stvarnu potrebu i biramo različite skupine pripravaka za usmjerenu kemijsku zaštitu. U prvim zaštitama jabuka i krušaka protiv krastavosti prednost dajemo primjeni različitih bakarnih fungicida (npr. Nordox, Kocide, Champion, Cuprablau-Z, Champ F2, Kupropin, Neoram i dr.). Do cvatnje koristimo različite organske fungicide (npr. ditianon = Delan 700 WDG, pirimetanil, ciprodinil, mankozeb = Dithane M-45, Dithane DG Neotec, Pinozeb, Mankozeb, Star, Crittox, Caiman, Mankonor, Cadillac, Mankokal 80 WP), a tijekom cvatnje prednost dajemo strobilurinima (krezoksim-metil = Stroby DF, trifluoksistrobin = Zato WG). Od ove godine prvi puta se na tržištu pojavljuje gotova tvornička mješavina ditianona i piraklostrobina = Tercel WG! Osnova uspješne zaštite plantažnih nasada jabuka i krušaka je preventivna zaštita prije ostvarene zaraze, ali ukoliko naknadno (kurativno) suzbijano krastavost 2-3 dana nakon početnih infekcijskih uvjeta koristimo triazolne pripravke (npr. Score 250 (Sisscor, Difcor, Cros) EC, Punch 10 EW, Indar 5 EW, Systhane 12E i dr.). Procjenjujemo da veća opasnost od primarnih zaraza zimskim askosporama završava oko 10. lipnja o.g., ali je u nasadima gdje postoje znakovi bolesti na lišću moguće “naknadno ili sekundarno” širenje na plodove čestim i obilnim ljetnim pljuskovima. U plantažnim nasadima u programu zaštite plodova jabuke tijekom ljeta preporučujemo obavezno koristiti površinske fungicide na osnovi kaptana, npr. Merpan ili Captan ili Stoper WP ili umjesto njih koristiti ditianon = Delan 700 WDG. Barem 60-tak dana nakon završetka cvatnje je moguće započeti primjenom dodina (Chromodin, Dodine S-65 WP ili Syllit SC). Broj “ljetnih” tretiranja određuju oborine, odnosno zaštita se ponavlja nakon 40-tak mm kiše ili svakih 10-14 dana. U zadnjim zašitama plodova za čuvanje od skladištnih bolesti često koristimo ciprodinil (Chorus WG) (karenca 35 dana) ili trifluoksistrobin (Zato WG) (karenca 21 dan) ili njegovu kombinaciju s kaptanom (Zato Plus WG) (karenca 21 dan) ili noviji pripravak na osnovi boskalida i piraklostrobina (Bellis WG) (karenca 7 dana jabuka za hladnjaču ili 10 dana jabuke za tržište), uz pridržavanje propisanih karenci. Volumen krošnje u plantažnim nasadima s prosječno 2.600 voćaka/ha, na sortama Idared, Jonagold, Elstar, Zlatni delišes, Breaburn krajem cvatnje u našim uvjetima iznosi oko 10.000 m³/ha (tad su mjere zaštite moguće uz samo 400 litara škropiva/ha), ali početkom lipnja su izmjerene vrijednosti volumena 13.000-20.000 m³/ha. Najmanji utrošak škropiva u takvim nasadima mora s uređajima za aplikaciju bez dodatne opreme iznositi 600-800 lit./ha. Prema navedenoj tzv. antirezistentnoj strategiji valja u integriranoj proizvodnji jabuke planirati godišnju zaštitu od uzročnika krastavosti. Kod kruške postoje određene posebnosti, jer vrsta Venturia pyrina prezimi najčešće kao micelij na dvogodišnjem drvu, pa su na krastavost posebno osjetljivi plodovi. Zbog posebne morfološke građe lišće kruške je manje osjetljivo na krastavost, pa početkom svibnja lišće kruške bude gotovo uvijek zdravstveno ispravno. Za zaštitu plodova kruške koristimo pozitivna saznanja da je uvijek bolja preventivna zaštita površinskim pripravcima, a kurativna primjena triazolnih pripravaka daje slabije rezultate.
Vlasnicima manjih mješovitih voćnjaka uz okućnice ili vikendice u kojima dominiraju sorte jabuka i krušaka osjetljive na krastavost, možemo nakon bakarnih fungicida koje koristimo u vrijeme početka vegetacije, naknadno preporučiti kombinirane fungicide Clarinet SC (koristiti ga prije, tijekom i neposredno nakon cvatnje u koncentraciji 0,15%) i Zato Plus (nakon zametanja plodova do početka dozrijevanja u koncentraciji 0,15%). Ovi kombinirani pripravci pored krastavosti jabuka i krušaka suzbijaju i voćne pepelnice, te skladišne bolesti koje se već tijekom vlažnih ljeta pojavljuju u voćnjacima!
Snimio M. Šubić