Kolumne 11.06.2018. 09:55. Zadnja izmjena: 12.06.2018. 08:40.

Logopedski kabinet Sonus

Koji su uzroci poremećaja izgovora?

Poremećaji izgovora ili artikulacijski poremećaji odnose se na poremećaj izgovora glasa ili skupine glasova. Javljaju se u vidu omisija (izostavljanje određenog glasa), supstitucija (zamjena jednog glasa drugim) i distorzija (nepravilni izgovor glasa).

Nastaju jer dijete ne može motorički proizvesti neki glas, a uzroci tome mogu biti Organski ili funkcionalni.  Organski uzroci su nepravilnosti u građi govornih organa (primjerice rascjepi usnice i nepca, kratak frenulum, proturzija i progenija vilice (uvučena ili izbačena vilica), slabija pokretljivost govornih organa (jezik, usne, čeljusti), oštećenja sluha i dr. Funkcionalni uzroci su loš govorni uzor u okolini djeteta, bilingvizam ili multilingvizam ili pak nedovoljno poticajna okolina. Artikulacijski poremećaji često su samo jedan od simptoma razvojnih jezično-govornih poremećaja.

Ovisno o tome koja je skupina glasova oštećena, dijelimo ih na sigmatizam, kapacizam, gamacizam, lambdacizam, rotacizam, tetacizam, deltacizam, etacizam i tetizam. Sigmatizam je poremećaj izgovora glasova s,z,c,š,ž,č,đ i dž. Kapacizam se odnosi na glas k, a gamacitam na glas g. Lambdacizam je poremećaj izgovora glasova l i lj, a rotacizam glasa r. Poremećaj izgovora glasa t naziva se tetacizam,a glasa d deltacizam. Tetizam se odnosi na poremećaj kod kojeg veći broj suglasnika prelazi u glasove t i d, a etacitam je naziv za poremećaj izgovora samoglasnika e.

Važno je razlikovati artikulacijski poremećaj od fonološkog. U fonološkom poremećaju, za razliku od artikulacijskog, djeca imaju više poremećaja u izgovoru, što rezultira slabijom razumljivošću, pojedini glas mogu proizvesti, ali ga ne upotrebljavaju sustavno u svim pozicijama u riječima jer ga ne uočavaju te često imaju problema i u drugim jezičnim sastavnicama. Moguća je i istovremena pojava oba poremećaja te je tada riječ o artikulacijsko-fonološkom poremećaju.

Izvor: 3294