Kolumna: Vršitelj dužnosti u punom naletu

Siniša Kovačić, vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije u punom je naletu. Nakon prvog vala smjenjivanja urednika i novinara po nacionalnoj dalekovidnici, dohvatio se i hrvatskog krugovala. Sinišina metla mete punom parom, pa nakon što je u prvom valu pomeo po televiziji, sada mu s prohtjelo malo očistiti i Hrvatski radio, poznato leglo crvenih, žutih i zelenih vragova koji svojim školovanim glasovima truju naciju. Protekle srijede u večernjim satima, Siniša je nazvao vršitelja dužnosti ravnatelja Programa Hrvatske radiotelevizije Jozu Barišića i naložio mu neka mu do sutra ujutro pripremi smjenu barem dvoje ljudi, tek toliko, za zagrijavanje.

Pa je tako niži vršitelj dužnosti, višem vršitelju dužnosti, dok si reko' keks, nakon samo dvije popijene produžene kave s mlijekom, poslao prijedlog da se s dužnosti glavnoga urednika HRT-a-radija Sljeme smjeni Ivanka Zorić, a na njezino mjesto kao vršiteljica dužnosti postavi Tanja Baran. Na prijedlog istog v.d.-a, vrhovni v.d. imenovao je Nevenku Dujmović vršiteljicom dužnosti glavnoga urednika Trećega programa Hrvatskoga radija (HRT – HR 3) umjesto razriješene Rajke Rusan. Televizija i radio tako su nam preko noći postali puni vršitelja dužnosti. Kako je dobro biti glavni, pomislio je Siniša, čekajući nove naloge s vrha.

Međutim kako sada stvari stoje, ne treba se previše zajebavati s vd-ovima, jer trenutno u Hrvatskoj kao da vladaju vršitelji dužnosti Vlade, na čelu s v.d. premijerom. Imamo ekipu koja se razračunava preko facebooka i twitera, ekipu koja se ne slaže ni u čemu, ekipu u kojoj bi jedni drugima najradije iskopali oči. Ali, znaju oni vrlo dobro, isto kao i Siniša, dobro je biti glavni. Pa dokle trajalo.

Ćaća se vraća

Na male ekrane se vratio Ćaća, ovaj put kao (barem za sada) slobodan čovjek. U gotovo desetominutnom ukazanju Ivo Sanader pokazivao je samouvjerenost, načitanost, elokventnost, vrhunski upakiranu demagogiju, sve ono što fali aktualnim vlastodršcima. Orešković, Petrov, Karamarko, Hasanbegović…nisu mu niti do koljena. Mnogo žganaca još moraju pojesti, Ćaći mogu biti jedino nosači torbe ili zapisničari. Čovjek je vjerojatno lopina kakvu Hrvatska još nije imala, ali to će se tek dokazati na sudu. Ili neće.

Međutim, mora se priznati da Ćaća ima „ono nešto“ čime može zavesti široke narodne mase, za razliku od ovih kojima ljudi ne vjeruju niti toliko koliko je crnog pod noktima. Iz jednostavnog razloga jer ovi na vlasti ne vjeruju niti jedni drugima. Svima im je laknulo kad je Ćaća odlučno, pred televizijskim auditorijem potvrdio da se ne vraća u politiku, a u HDZ-u su nakon te izjave navodno otvorili nekoliko flaša pjenušca i navukli debele zastore na prozore kako ne bi netko slučajno snimio feštu, kao što su svojevremeno snimili MOST-ovce sa Zoranom Milanovićem u stanu bivšeg ministra obrane Kotromanovića. Zavjese su zanimljiva stvar, možeš ih navući, ali i ne moraš.

Amerikanac u Zagrebu

Sjajni su mi ovi naši. Od predsjednice, preko premijera do članova Vlade. Kako samo čvrste stavove imaju ti ljudi, ništa ih ne može pokolebati. Osim ako na viski bez leda „slučajno“ u Zagreb ne svrati kakav Amer. Dovoljno je da pljucne prožvakani duhan u pljuvačnicu kraj šanka i da naši vrli vladari podvinu repove i postanu pitomi kao janjad. Ponekad , a ovaj put se tako poklopilo, i svjetski policajac može učiniti dobro. Kad naši nisu dobro čuli niti vidjeli visoko uzdignute desnice i dernjavu u čast propale endehazije, američki kauboj im je na brzinu oprao i oči i uši. I to pred kamerama. Progledali su u roku odmah.