Kulminacija jabučnog moljca

Gotovo svake godine u plantažnim nasadima jabuke se pojavljuju u štetnim populacijama slijedeće stalne vrste štetnika: lisne uši (Aphidae), uzročnici “crvljivosti plodova” (Cydia) i fitofagne grinje (npr. Panonychus). Osim toga, u Međimurju su zadnjih 15 godina zabilježene i periodičke ili povremene štetne vrste, od kojih u važniju skupinu ubrajamo lisne minere (Microfrenatae). Broj usmjerenih suzbijanja svih navedenih kategorija štetnika u nasadima jabuka u prosjeku je barem dvostruko manji u odnosu na najrašireniju bolest – uzročnika krastavosti jabuke (Venturia inaequalis). Lisne minere ubrajamo u tipične periodičke ili povremene štetnike u nasadima jabuke. Gospodarski najvažnija vrsta minera je moljac kružnih mina Leucoptera malifoliella, koji pored roda Malus (jabuka kruške), napada Prunus (trešnje, višnje i rjeđe šljive), Cerasus, Cotoneaster, Crataegus i Alnus. Na brojnost lisnih minera utječu vremenski uvjeti, osjetljivost biljne vrste i sorte te primjena neselektivnih insekticida kojima se bitno poremeti prirodna ravnoteža u voćnjacima. Prirodni limitirajući čimbenici koji sprječavaju njihovo pretjerano množenje su entomofagi iz porodica Eulophidae i Braconidae. Na nezaštićenom dijelovima nasada moguć je gubitak lišća već krajem srpnja, tijekom kolovoza ili početkom rujna. Od 1999. do 2003. godine na području naše Županije smo zabilježili progradaciju ili intenzivno množenje moljca kružnih mina, a tijekom razdoblja 2004.-2012. štetnik je bio prisutan na svim praćenim lokalitetima (kulminacija). Ipak, 2013. godine u većini međimurskih nasada jabuka smo zabilježili njegovu značajno manju brojnost, pa smatramo da ne nastupila retrogadacija njegove populacije, odnosno da je završila desetgodišnja kulminacija!
Leptir moljca kružnih mina velik je svega 5-6 mm, te ima raspon krila 6-8 mm. Na glavi su dugačka ticala, složena od 32 članka. Prednja krila su srebrnasto-sive boje, čiji vrhovi završavaju lijepim zlatno-žutim i crnim likom. Stražnja krila su svjetlo-siva s dugačkim resama. Gusjenica je svijetlozelene boje, ima smeđu glavu i tamne lateralne dlačice. Naraste do 4 mm. Jaja su odložena pojedinačno na naličju lista, sjajne, mliječno-bijele boje. Ovalnog su oblika i prosječne veličine 0,2 x 0,3 mm. Roza kukuljice veličine 3 mm su smještene u bijelom kokonu. Moljac kružnih mina prezimi u stadiju kukuljice u bijelim kokonima na otpalom lišću, u pukotinama kore, drvenoj armaturi, odnosno vrlo rijetko u tlu. “Leptirići” prezimljujuće populacije se zadnjih godina pojave početkom ili sredinom zadnje dekade travnja (prosječne dnevne temperature barem 12,8°C), a lete do kraja svibnja ili početka lipnja. Tijekom toplih i sunčanih dana odlažu jaja na naličje lišća. Svaka ženka nakon kopulacije prosječno odloži 50-ak jaja. Ovisno o temperaturi, razvoj jaja traje 8-16 dana. Nakon izlaska iz jaja gusjenica se odmah ubušuje u list. Ishranom formira dobro vidljive kružne mine s gornje strane lista. U početku su štete vidljive kao sitne smeđe točkice, koje se ubrzo povećaju do mina promjera 10-20 mm. Razvoj gusjenica traje 20-25 dana, nakon čega se kukulje na naličju lista, račvama grana, pukotinama debla ili čaški ploda jabuke. Razvoj kukuljica traje 9-16 dana. Na taj način moljac kružnih mina razvija 3-4 generacije godišnje. U pravilu se drugi rod “leptirića” javlja od sredine lipnja do kraja srpnja, a treće pokoljenje od sredine kolovoza do sredine ili kraja rujna (primjerice izuzetak je 2003. godina, kada je na području Međimurja evidentiran potpuni razvoj 4 generacije vrste Leucoptera malifoliella). Ženke svake generacije traže za ovipoziciju svježe, još nenapadnuto lišće. Uz pomoć vjetra i tankih niti gusjenice zadnje generacije traže prezimljujuća mjesta. Tijekom kulminacije štetnika nerijetko se po listu izbroji 40-50 mina, pa takvo lišće potpuno “posmeđi” i otpada.
Stoga su mineri tipični fiziološki štetnici jer rana defolijacija negativno utječe na diferencijaciju pupova i jesensko dozrijevanje mladica. Štete na plodovima od moljca kružnih mina su neizravne zbog odlaganja kukuljica, čime je nagrđen izgled ploda i umanjena tržna vrijednost. Tek vrlo jaka manifestacija moljca minera na lišću izravno utječe na veličinu, prirod i kakvoću plodova jabuke. Premda je od prve masovnije pojave lisnih minera u hrvatskim jabučnjacima proteklo više od 40 godina, kulminacija moljca kružnih mina je početkom novog milenija iznenadila mnoge voćare. Problem šteta nastaje jer se određeni razvojni stadiji moljca minera prekasno primijete (leptiri su relativno mali i neugledni), a zakašnjele mjere usmjerene kemijske zaštite daju slabije rezultate. Odumrlo površinsko tkivo lista daje zaštitu gusjenicama u unutrašnjosti mine od većeg broja površinskih insekticida. Primjena ovicidnih pripravaka zahtjeva kvalitetno određivanje rokova primjene, te bolju kakvoću aplikacije uz povećani utrošak škropiva prilagođen volumenu krošnje (lit/m³/ha). Veći broj selektivnih insekticida djeluje samo na određene razvojne stadije minera. Nakon prezimljujuće populacije tijekom ljeta u voćnjaku istovremeno nalazimo leptire, jaja, gusjenice i kukuljice, pa uz preklapanje jedinki pojedinih generacija kulminaciju bilježimo krajem ljeta i početkom jeseni. Spoznaja da se nakon prezimljenja u relativno kratkom vremenu sukcesivno razvije kompletna generacija minera, najprije u stadiju leptira, jaja i gusjenica, može se iskoristiti za njihovo kvalitetno suzbijanje. Uspjeh takve zaštite određuju dva bitna “događaja” u nasadu jabuka: (a) praćenje kritičnog leta “prezimljujućih” leptira minera i početak odlaganja jaja; (b) embrionalni razvoj gusjenica, njihovo ubušivanje u list i početni razvoj mina do promjera 2 mm. Primjena selektivnih insekticida u sustavu integrirane proizvodnje jabuka ograničena je i uspješna u navedenim rokovima. Ako se krajem vegetacije uoči prosječno 1-2 mine po listu, naredne se godine može očekivati jača brojnost minera. Kontrolom broja minera u stadiju kukuljice početkom vegetacije također možemo predvidjeti njihovu štetnost, a prosječna brojnost kukuljica po stablu veća od 10 smatra se kritičnom. Nakon aktivnog leta moljca minera pregledava se naličje lišća na brojnost odloženih jaja. Kritičnim se smatra 100 jaja na 100 listova. Pregledava se drugi ili treći list od vrha jednogodišnjih izbojaka ili lišće u rozeti kratkog rodnog drva. Usmjereno kemijsko suzbijanje moljaca minera je zahtjevno i ponekad nedovoljno uspješno. U Hrvatskoj dopuštenje za suzbijanje moljca kružnih mina u jabukama imaju pripravci iz kemijskih skupina organofosfata (klorpirifos-metil, dimetoat), sintetskih piretroida (deltametrin, esfenvalerat, lambda-cihalotrin, beta-ciflutrin), regulatora razvoja kukaca (inhibitori sinteze hitina = diflubenzuron, teflubenzuron, lufenuron, heksaflumuron; juvenilni hormoni = fenoksikarb), neonikotinoida (imidakloprid, tiakloprid, acetamiprid), naturalita (spinosad, ememektin) i diamidi (klorantaniliprol), no samo neki su dopušteni za primjenu u integriranoj proizvodnji (vidi tablicu 1.). Ipak, zbog evidentirane manje učinkovitosti nekih djelatnih tvari pokusima u Međimurju (npr. diflubenzuron =Du-Dim ili Dimilin SC) i zemljama okruženja (u Italiji i Sloveniji su primjerice slabije učinkoviti diflubenzuron, triflumuron, heksaflumuron), pri strategiji usmjerenog kemijskog suzbijanja moljca kružnih mina treba kombinirati djelatne tvari iz različitih kemijskih skupina, jer time sprječavamo moguću pojavu rezistentnih populacija ovog štetnika. U cvatnji i precvjetavanju voćnjaka mjere usmjerene kemijske zaštite provoditi uvijek u doba dana kada nema intenzivnog leta pčela medarica, a tijekom precvjetavanja voćarima uvijek putem dnevnih uputa preporučujemo koristiti za pčele manje opasne pripravke. Od nabrojanih skupina insekticida djelotvornih na moljca minera za pčele potencijalno vrlo opasni regulatori razvoja kukaca, naturaliti (Vertimec, Kraft), te neki neonikotinoidi (imidakloprid – Confidor 200 SL i tiamekosam – Actara WG i sl.). Za pčele su krajem cvatnje manje opasni tiakloprid (Calypso SC 480) i noviji pripravak klorantaniliprol (Coragen SC), ali tek uz sve mjere opreza, obavještavanjem pčela pred korištenje insekticida i primjenom u doba dana kada pčele ne lete! U narednim sezonama valja provjeriti “povlači” li se jabučni moljac miner u latencu ili još ostaje “prijetnja” zdravstvenoj ispravnosti plantažnih nasada jabuka?!