Nakon obilnih ljetnih padalina, plamenjača prijeti zimskoj salati!

Posljednjih godina u uzgoju zimske salate prevladavaju kultivari tipa kristalka koji imaju veću rozetu naboranog lišća, a podnose kraće dane i slabiji intenzitet svjetlosti. Premda iskustva proizvodnje salate u staklenicima na području Slavonije navode štetnost gljivičnih bolesti siva plijesan i bijela trulež, u sjevernim kontinentalnim područjima je od početka novog milenija plamenjača pričinila veće ekonomske štete. Veliki broj oblačnih i maglovitih dana tijekom mjeseca studenog i prosinca često oduži očekivani razvoj zimske salate u negrijanim plastenicima, a plamenjača u takvim uvjetima može potpuno uništiti nezaštićene usjeve. Iako postoje suvremeni i relativno otporni hibridi salate, uzročnik ove bolesti teoretski može formirati 2.048 patotipova, pa uzgoj na plamenjaču tolerantne salate bez mjera zaštite u vrlo povoljnim uvjetima za razvoj bolesti nije jamstvo uspjeha.
Plamenjača (Bremia lactucae) je jedna od najstarije opisanih, najčešćih i najstrašnijih bolesti koja napada sve tipove salate pri uzgoju u polju i zaštićenom prostoru. Uzročnik bolesti parazitira približno 230 biljaka iz porodice Asteraceae (Compositae) i specijaliziran je većem broju formi prilagođenih tako velikom krugu domaćina. U proizvodnim područjima gdje su temperature relativno niske, a lišće salate je često vlažno (oborine, navodnjavanje kišenjem, magla, rosa, kapanje s konstrukcije plastenika) plamenjača može potpuno devastirati usjeve. U toplijim regijama štete od plamenjače variraju tijekom sezone uz veliku ovisnost o optimalnim meteorološkim uvjetima, a naročito su izražene u zimskom razdoblju. Ipak, već i manja zaraza lišća plamenjačom naknadno tijekom transporta i skladištenja uzrokuje trulež i propadanje salate. Stoga u najpoznatijim europskim i sjevernoameričkim regijama uzgoja salate proizvođači redovito za zaštitu koriste fungicide, čija usmjerena primjena ponekad doseže 90% od ukupno korištenih pripravaka u proizvodnji. Salata može plamenjačom biti zaražena u svim razvojnim stadijima. Mlade su biljke posebno osjetljive, pa prvi pravi listovi mogu vrlo brzo biti potpuno prekriveni “bijelom prevlakom” plamenjače. Od napada venu i propadaju iznikle presadnice u kontejnerima. Na starijem su lišću oštećenja različite veličine, nepravilna ili uglata oblika jer su omeđena jačim lisnim žilama. Ta su mjesta u početku svijetlozelena ili žuta, a naknadno postaju svijetlosmeđa ili potamne. Prilično obilna “bijela prevlaka” je vidljiva na donjoj strani inficiranog tkiva. Obično je napadnuto vanjsko lišće. Moguć je razvoj različitih tipova lezija i ozljeda lišća salate u ovisnosti o različitoj osjetljivosti pojedinih vrsta, sorata i hibrida, kao i zbog različitih mikroklimatskih uvjeta u vrijeme pojave i širenja bolesti. Jače napadnuto lišće potpuno odumire. Plamenjačom zaražena biljke salate često su naknadno jače napadnute sekundarnim bakterijskim ili gljivičnim bolestima.
Zbog relativno kratke vegetacije, najčešće ubrzo nakon jednog ciklusa započinje nova proizvodnja salate, pa zaostali zaraženi biljni ostaci ili obližnji inficirani usjev često bude izvor novih zaraza. Meteorološki su uvjeti od presudnog značaja za epidemijsko širenje plamenjače salate. Bolest zahtijeva prohladno, oblačno i mokro razdoblje uz visoku vlažnost u zraku (skoro 100%). Duže vlaženje usjeva salate u jutarnjim satima naročito pogoduje infekcijama.
Prema metodama prognoze temperatura zraka obično nije ograničavajući čimbenik za razvoj plamenjače salate, jer su jutarnje temperature gotovo uvijek manje od 18ºC, ali dužina zadržavanja vlage na lišću u jutarnjim satima (barem 4 sata počevši od 6.00 sati) primarno utječe na infekcije. Smatra se da je kritično razdoblje pogodno za infekciju ostvareno ako vlaženje traje od 6.00 do 10.00 sati uz optimalne temperature 10-22ºC. Navodnjavanje kišenjem usjeva salate svakako treba izbjegavati u tom razdoblju. Ovisno o temperaturi, prvi simptomi mogu se pojaviti već 4 dana nakon infekcije.
Od jeseni 2004. do početka 2007. godine u tri je sezone praćen razvoj plamenjače i drugih bolesti na usjevu zimske salate kristalke (Batida, Funway) u negrijanim plastenicima na lokalitetu Pribislavec kraj Čakovca. Pomoću mjernog uređaja “Mikro Metos” u plasteniku su bilježeni temperatura (ºC), relativna vlažnost zraka (%) i zadržavanje vlage (senzor vlaženja lišća) (h), te su provjerene mogućnosti predviđanja plamenjače salate. Najjači razvoj bolesti je zabilježen tijekom blage zime 2006./07. godine, kada je kroz tromjesečno zimsko razdoblje zabilježeno čak 47 pogodnih dana za razvoj bolesti, a zaraza plamenjačom netretiranog dijela salate je pred berbu iznosila 65,25%. Zbog niskih je temperatura tijekom zime 2004./2005. i 2005./2006. zabilježeno čak dvostruko manje pogodnih dana za razvoj plamenjače salate u negrijanim plastenicima, pa je tada prosječna zaraza netretiranih biljaka pred berbu iznosila 32,42%. Tijekom trogodišnjeg praćenja meteoroloških uvjeta bitnih za prognozu i razvoj plamenjače na usjevima zimske salate od presudnog je značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj, naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5ºC. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stjenke i kapanje vode, te na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i širenju plamenjače zimske salate.
Uz sve mjere biljne higijene preventivno se preporučuje od presađivanja mladih biljčica provoditi mjere kemijske zaštite. Preventivna tretiranja se provode nakon sadnje presadnica do stadija razvoja 11-13 listova salate! U Republici Hrvatskoj dopuštenje za suzbijanje plamenjače salate imaju samo pripravci navedeni u tablici 1. - pritom valja upozoriti da se u zaštićenom prostoru smiju koristiti samo Aliette Flash (ali samo preventivno u glavatoj salati, do 3 x tijekom sezone uz karencu 14 dana), Dok se pripravci Pergado MZ (karenca 21 dan) i Revus SC (karenca 7 dana) smiju u zaštićenom uzgoju koristiti samo jednom u sezoni! Ostali pripravci navedeni u tablici 1. (Avi, Avi WG, Previcur Energy, Proplant, Ridomil Gold MZ Pepite i Topic) smiju se koristiti samo kod uzgoja salate na otvorenom, u polju!