Nema većih plaća dok je kapitalizma na balkanski način

Međimurci, koji imaju najniže plaće u zemlji, zasigurno pozdravljaju najave iz Vlade RH o reformskim poreznim potezima koji bi smanjili cijenu rada i povećali primanja zaposlenika. Najavljuje se povećanje neoporezivog dohotka na 2.600 kuna, kao i sniženje poreza na plaće. Premda su ovo tek najave, a konkretnih prijedloga u Vlade još nema, mediji su već počeli izračunavati koliko će i kome više kuna biti na platnim listama. No, kada se, i ako se ovi prijedlozi ministra financija Borisa Lalovca usvoje, nije sigurno da će svima, a ministar Branko Grčić govori o milijun takvih, plaće zaista i porasti. Stoga, ne radujte se prerano jer ima kod nas onih koji su mentalno još uvijek tamo negdje na brdovitom Balkanu, ili bolje rečeno, imamo kapitalizam na balkanski način.

Da bi zaista tako moglo biti, neizravno potvrđuje ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras koji već sada puše na hladno, pa na samu najavu ove porezne reforme izjavljuje kako vjeruje da će svi pošteni poslodavci iskoristiti ovu mogućnost da zadovolje svoje radnike!? Dalje nastavlja da će veliki dio građana osjetiti ovo rasterećenje jer rade u većim tvrtkama koje imaju kolektivne ugovore. Dakle, unaprijed se ograđuje od nepoštenih poslodavaca i onih trgovačkih društava u kojima zaposlenici nisu zaštićeni kolektivnim ugovorima. Time neizravno iskazuje sumnju da bi njihovi radnici mogli ostati bez najavljenih povišica plaća, već bi pozitivna razlika od poreznih rasterećenja mogla završiti u džepovima tih „poduzetnika“.

U balkanskom mentalnom i moralnom sklopu sve je moguće i to ne bi bila iznimka. Na samom startu svoje vladavine, vlada Zorana Milanovića na sva je zvona razglasila kako će smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje rasteretiti gospodarstvo. Poduzetnici su doista manje uplaćivali u zdravstvene fondove, ali to nije donijelo nikakvog novog investiranja. Razliku su zadržali za sebe, a zdravstvo je zapalo u kolaps. Ili, na ucjenu koalicijskog partnera IDS-a, Vlada je jedino turizmu i ugostiteljstvu snizila PDV-e na 10 posto. Je li itko od njih i za kunu snizio cijene smještaja, hrane i pića? Suprotno, cijene su čak i povećane! Sada će hrvatski kapitalisti za svoje radnike plaćati niže poreze, što je za pohvalu, no, poučeni njihovim dosadašnjim ponašanjem, moguće je da se to zaista neće odraziti i na plaćama njihovih radnika. Snaći će se oni, pronaći će rupe, a za to sankcija nema. Stoga, vi koji imate tu sreću da ste negdje zaposleni, ne radujte se prerano. Radite, pa makar i za najnižu plaću. Ako nećete vi, doći će druga tri, četiri… Znaju to naši poduzetnici.

Igrokaz s 

povlaštenim 

mirovinama

Znaju, kao što su znali i saborski zastupnici, da se njihov zakon o ukidanju povlaštenih mirovina neće primijeniti na njih. Bio je to igrokaz za puk. On će važiti tek za one koji će u Hrvatski sabor prvi put biti izabrani 2015. godine. Tko god u novi saziv uđe s prethodnim saborskim stažem, bit će izuzet. Naime, Ustavni je sud odlučio da nema retrogradne primjene. Drugim riječima, zastupnici, ali i suci Ustavnog suda i Predsjednik Republike te državni dužnosnici, koji su stekli uvjete za povlaštene mirovine prije donošenja zakona o njihovom ukidanju, imaju na njih pravo! Vjerujte, svi će oni i konzumirati to svoje pravo, kad-tad. A da ne budu manje vrijedni, novi saborski zastupnici ili će poništiti taj zakon ili izmisliti neku drugu foru. Ta ipak oni za svoj odgovoran i naporan rad zaslužuju da budu posebni, ne samo u plaćama, već i doživotnim enormno visokim mirovinama.

Pravo na povlaštene mirovine ostvarit će i najviši dužnosnici iz sadašnjeg sastava Hrvatske vlade. Za što? Za učinkovitost svoga rada. Primjerice, već po enti put ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić općepoznatu činjenicu da se velik dio poslova još uvijek obavlja „na crno“. Kažu, trećina poslova milijardskih vrijednosti u sferi je „sive ekonomije“. Koliko je meni poznato, za njeno suzbijanje zadužene su brojne službe i inspekcije koje su, dijelom upravo zbog toga, raspoređene i razvrstane po ministarstvima. 

Očigledno da ni one, ni ministarstva, ne rade posao kako treba. „Siva ekonomija“ i dalje cvjeta. Ali, neće dugo. Vlada odlučila osnovati Povjerenstvo za nadzor i suzbijanje neprijavljenog rada! Uz njezine članove, u njemu će biti sindikalisti i predstavnici nevladinih udruga. Oni će srezati „fušere“! Mož’ si mislit’, već im se gaće tresu! Još iz bivšeg sustava poznata je krilatica: Kad ne znaš riješiti problem, osnuj komisiju! Razlika je jedino u tome što se sada komisija naziva povjerenstvom.

Noćna strava u Čakovcu!

Prošli tjedan ponovo smo bili na naslovnicama javnih medija: Strava u Čakovcu! Brutalno pretučen! Mladića napala skupina nasilnika! Skakali mu po glavi, završio u bolnici! Tako se redali bombastični naslovi, pa o nama sve samo crno. Kad se nešto takvog dogodi, i treba očekivati odjek u novinama i na portalima. Indikativno je, međutim, da se taj, kao i prijašnji slični nemili događaji, zbio u sitnim noćnim, odnosno, ranim jutarnjim satima - oko 4.30, te da mu je kumovao i alkohol! Umjesno je zapitati se treba li ugostiteljskim objektima u gradu dopustiti tako dugo radno vrijeme? U te sate već je rijetko tko trijezan. Ako se već to dopušta zarade radi samo ugostitelja, ne bi li u to doba noći ti lokali morali biti pod pojačanim policijskim nadzorom upravo zbog sprečavanja nasilja?

Na kraju mala notica o „poslovnosti“ na čakovečki način. Prijatelju Joži njegov njegovani kućni psić Ajka za flertovanja sa zapuštenom psinom iz ulice dobio buhe. Pošao on u veterinarsku apoteku po lijek. Kupio sredstvo protiv buha „postigon“, koje košta 26,40 kuna, ali je platio ukupno 45,50 kuna! Tek je doma vidio da su mu zaračunali 10 kuna naknade za „izdavanje recepta, lijeka ili savjeta“ + PDV! „Nisam ja dobio nikakav recept niti tražio ikakav savjet“, požalio se Joža. Platio, eto, „porez“ veterinarima koji iznosi gotovo polovicu cijene lijeka!

Umjesto P.S.-a

Gotovo neprimjetno, nestala je jedna od čakovečkih značajki. Bez ikakvih oproštajnih riječi, uklonjeni su semafori s raskrižja ulica O. Keršovanija, I. Novaka, V. Nazora i Matice hrvatske. Bili su to prvi semafori ne samo u Čakovcu, već i cijelom Međimurju, pa ih stoga smatram jednom od značajki prometnog razvoja grada. Podignuti su početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što su izgrađene višekatnice u Keršovanijevoj ulici. 

Kao što se na ovoj zimskoj fotki lijepo vidi, tada je još na životu bio i stari mlin. Za ovim semaforima, inače, ne treba žaliti jer, koliko me sjećanje služi, oni, zapravo, nikada nisu ni bili u punoj funkciji, osim povremenog treptanja žutih svjetala. Bili su promašena investicija, kao i najnoviji semafori u Zrinsko-frankopanskoj ulici.