Nepesticidne mjere kontrole plijesni i truleži grožđa!

U razdoblju od početka mjeseca travnja do kraja mjeseca rujna 2013. sezone na mjernom lokalitetu Trnovčak (Općina Štrigova) izmjerili smo ukupno 596,4 mm oborina, što je čak 143,9 mm više u odnosu na mnogogodišnji očekivani prosjek u Međimurskoj županiji. Najviše kiše je u tom razdoblju padalo tijekom mjeseca rujna o.g. (čak 147,2 mm), odnosno u razdoblju kada radi zriobe grožđa priželjkujemo što više sunčanih i suhih dana! Situacija je još nepovoljnija ako tome pridodamo 133,6 mm oborina zabilježenih zadnjih 20-tak dana mjeseca kolovoza o.g., sa tučom koja je na dan 09.08. 2013. oštetila mnoge vinograde na području općina Sv. Juraj na Bregu i Selnica. Naprotiv, u ljetnih 33 dana prije tog datuma značajnijih oborina u našem vinogorju nije bilo, a istovremeno je tada izmjereno čak 22 vrlo vrućih dana s najvišim temperaturama zraka u hladovini u rasponu od +31° do +38°C. U takvim smo uvjetima još zadnjih dana mjeseca kolovoza i prvih dana mjeseca rujna o.g. primijetili nepoželjnu pojavu i razvoj sive plijesni (Botrytis) i kisele truleži grožđa (Acetobakter i dr.), uglavnom kao posljedicu pucanja bobica, pojave vinskih mušice i napada osa na aromatične vinske sorte. Poznato ja da zdravstveno stanje grožđa predstavlja jadan od bitnih čimbenika kada određujemo sam početak berbe. Štete koje uzrokuju siva plijesan i kisela trulež grožđa mogu biti izravne (zbog značajno manjeg uroda) i neizravne (lošija kakvoća mošta i vina). Za razliku od sive plijesni koja može napasti i zeleno grožđe, kisela trulež u pravilu se javlja tek nakon početka zriobe grožđa, a najčešće kada bobe sadrže više od 12% sladora. Iz tih razloga početkom mjeseca rujna u našem vinogorju kiselu trulež obično pronalazimo na vinskim sortama ranije epohe dozrijevanja (npr. najčešće na sortama pinot sivi i sauvignon), a siva plijesan se tih dana češće razvija na vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr. moslavac bijeli ili šipon, graševina). Jedan od glavnih načina suzbijanja uzročnika bolesti vinove loze je primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja, a specifične fungicide koje koristimo protiv sive plijesni nazivamo botriticidi (jer suzbijaju vrstu Botrytis cinerea). U našoj su zemlji u tu svrhu vinogradarima dostupni kemijski pripravci iz slijedećih skupina: a) anilinopirimidina i fludioksonil (Switch WG, Mythos ili Botril ili Botrycid ili Cezar 300 SC ili Pyrus 400 SC), b) hidroksianilida (Teldor 500 SC), c) karbokisianilida (Cantus DF) i d) dikarboksimida (Kidan SC, Lupo). Nakon što se u preporučenim rokovima tijekom vegetacije vinograda koriste ova skupa kemijska sredstva za suzbijanje plijesni grožđa, mnogi su vinogradari početkom jeseni nezadovoljni ako se bolest unatoč tome svejedno razvija i pričinjava gospodarske štete. Kada nakon propisane primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja izostaje njihova učinkovitost, jedan od razloga može biti rezistentnost ili otpornost štetnih organizama na njihovu prekomjernu i/ili prečestu primjenu. Stoga smo u suradnji sa tvrtkom “BASF Croatia” d.o.o. iz Zagreba dana 20.09. 2013. godine uzorke sive plijesni (Botrytis) iz međimurskog vinogorja sakupljenih na zaraženom grožđu kod sorata chardonnay, moslavac bijeli ili šipon, muškat žuti i rajnski rizling na lokalitetima Sv. Urban i Železna Gora poslali na analizu moguće otpornosti prema botriticidima (Pyrus, Switch, Cantus i Teldor) u Francusku (“Biotransfer”).
No, jesu li uvijek i isključivo kemijska sredstva za zaštitu bilja rješenje za kontrolu plijesni i truleži grožđa?! Poljoprivredno savjetodavna službe iz Čakovca već godinama u mikro- pokusima istražuje djelotvornost različitih pripravaka na plamenjaču (Plasmopara) i pepelnicu (Erysiphe), te grožđane moljce (Lobesia) u međimurskom vinogorju. Pritom uopće ne koristimo specifične botriticide radi suzbijanja sive plijesni. Zadnjih godina sve više istražujemo kompatibilnost (snošljivost) različitih folijarnih (bio)gnojiva (stimulatori biljaka) sa sredstvima za zaštitu bilja i mjerimo njihove učinke na zdravstvenu stanje i kakvoću grožđa. Vrlo zanimljive rezultate dobili smo u protekloj 2013. sezoni. Naime, više je posebnosti zabilježeno tijekom ove vinogradarske proizvodne godine.
Prvo valja naglasiti da nakon dugogodišnjeg praćenja populacije pepeljastih grožđanih moljaca (Lobesia botrana) u međimurskom vinogorju tijekom ove sezone je zabilježena neobično mala brojnost njihove prve ili prezimljujuće populacije. Tako smo primjerice na lokalitetu Sv. Urban tijekom 2011. ukupno uhvatili 166 “prezimljujućih” leptira, godinu dana kasnije njihov broj je iznosio 262, a tijekom 2013. sezone uhvaćeno je u istom vinogradu samo 42 leptira (vidi Histogram 1.)! Prema našim istraživanjima jedna gusjenica prve ili prezimljujuće generacije po cvatu, u uvjetima dobre oplodnje u sorata zbijenih grozdova, ne čini ekonomsku štetnost, već su “poželjne”! Zašto?! Vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1-2 gusjenice na 1 cvat, naročito na vinskim sortama zbijenih grozdova (npr. rajnski rizling, graševina, pinot sivi, traminac, sauvignon, i dr.), pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne dopuštaju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca. Nažalost, ove sezone veće brojnosti gusjenica prve ili prezimljujuće populacije nije bilo, pa nisu niti mogle “prorijediti” grozdove zbijenih vinskih sorata! Često se događa da bobice u zbijenim grozdovima krajem kolovoza i/ili tijekom rujna jače pucaju u uvjetima kišnog razdoblja, pa se naknadno jače širi plijesan i trulež. Stoga smo ove sezone u mikro- i makro pokusu u Međimurju provjerili učinak biljnog stimulatora u pripravku Auxym (0,07%) (auksini, biljne aminokiseline, vitamini, fitohelatini, fitokinoni, huminska kiselina, mikro- i makro-elementi) (“Italpollina”). Primijenjen je na sorti pinot sivi u dva navrata, prije i nakon cvatnje (na dane 27.5. i 23.6.), sa svrhom da utječe na optimalan broj i raspored bobica u grozdu. Takvo trsje tijekom 2013. sezone nije nijednom tretirano kemijskim sredstvima protiv sive plijesni (botriticidima), a tijekom razdoblja od 13.5. do 20.7. o.g. je šest puta s prosječnim razmakom 13,6 dana pokusno suzbijana pepelnica (novi pripravak u istraživanju Dynali DC) i plamenjača (Antracol Combi WP), te u dva navrata ljetna generacija grožđanih moljaca (Nomolt SC) (6.7. i 20.7.). Pregledom i ocjenom grožđa na trsju netretiranom pripravkom Auxym (0,07%) dana 26. rujna 2013. je očitana vrlo jaka zaraza plijesni i truleži u odnosu na trsje koje je bilo tretirano, te je zaraženo grožđe imalo u prosjeku manje 4°Oe sladora, a značajno više ukupnih kiselina (>3,9 g/lit.) (vidi fotografije). Iste rezultate smo dobili u makro-pokusu na sorti rajnski rizling. Stoga možemo zaključiti da u vinskih sorata (i klonova) zbijenih grozdova prije i nakon cvatnje valja primijeniti regulatore razvoja biljaka (npr. Auxym) koji utječu na oplodnju i naknadni razvoj bobica, jer iste u uvjetima kišne jeseni manje pucaju (i/ili se odvajaju od peteljkovine), te su značajno manje zaražene plijesni i truleži! Još jedna od posebnosti u 2013. sezoni su prekomjerna brojnost običnih osa (Vespula vulgaris) i pojava nove vrste octenih vinskih mušica (Drosophila suzukii). Ovi se nametnici ne mogu suzbijati kemijski, a značajno utječu na pojavu plijesni i truleži grožđa (o pojavi i načinu njihove kontrole u idućim brojevima).