Opasni mineri lišća!

Premda je županijska uprava u Međimurju još 2004. godine uvela potporu pri podizanju plastenika i staklenika kojom je tijekom trogodišnjeg razdoblja uključeno stotinjak korisnika, po proizvodnji određenih tipova povrća u plastenicima Međimurje još uvijek zaostaje u odnosu na hrvatski prosjek, a glavni su razlozi klimatski uvjeti koji onemogućuju ranije dozrijevanje i povećavaju troškove grijanja. Na približno 6,5 ha zaštićenih prostora tijekom zadnjih sezona se uglavnom proizvodila rajčica, paprika i salatni krastavac, a za hladnih mjeseci većina proizvođača uzgaja zimsku salatu. Zadnjih godina zbog uvođenja komunalnih naknada na takve proizvodne prostore bilježimo i značajno smanjenje proizvodnje povrća u plastenicima. Pored brojnih bolesti pri uzgoju rajčice u zaštićenom prostoru često se prekomjerno umnažaju i različite kategorije štetnih organizama životinjskog podrijetla, a najčešći su cvjetni i duhanov štitasti moljac (Trialeurodes i Bemisia). Lokalno se zadnjih godina pojavila hrđasta grinja (Aculops), a nakon desetak godina praćenja zdravstvenog stanja rajčice pri uzgoju u zaštićenim prostorima na obiteljskim gospodarstvima u našoj smo Županiji protekle 2009. sezone prvi put smo zabilježili štete od muha – lisnih minera (Liriomyza). Također, stručnu i znanstvenu javnost je uzbunila iznenadna pojava novog lisnog minera (latinskog imena Tuta absoluta) na granicama naše zemlje iz skupine sitnih leptira (microlepidoptera). Lisni su mineri posljednjih desetljeća prisutni u suvremenim voćnim nasadima jabuke i na nekim hortikulturnim vrstama u urbanim sredinama, a štete prave samo ličinke različitih redova kukaca koje buše lisno tkivo između lica i naličja. Ti “hodnici” imaju karakterističan izgled za svaku vrstu, a mogu biti vidljivi s gornje i donje strane lista. Osim mina na listovima se nalaze i sitne svijetle pjege, koja nastaju zbog dopunske ishrane odraslih oblika i odlaganja jaja. U XVII. se stoljeću pojava mina na različitom bilju tumačila “malim zmijama koje su sišle s neba ili nastale od lošeg močvarnog zraka”. Danas se zna da uz gusjenice leptira lisne mine prave i ličinke dvokrilaca, uglavnom iz porodice Agromyzidae. Ova porodica obuhvaća oko 1.800 poznatih vrsta, a 75% njih prave mine.
Do sredine 90. godina prošlog stoljeća ti su štetnici na plodovitom povrću (krastavcima i rajčici) u Hrvatskoj bili od manje važnosti, jer su se javljali kasnije na odraslim i dobro razvijenim biljkama, pa nastale promjene na lišću nisu bile ekonomski važne. Tek, tijekom srpnja 1995. na krastavcima u staklenicima srednje Dalmacije je potvrđen vrlo jaki napad lisnih minera usprkos provođenim mjerama zaštite. Muhe lisni mineri su sitne mušice (1,5-2,3 mm) koje proizvođači obično zanemaruju, pa pojava brojnih mina na lišću neugodno iznenađuje. Ličinke narastu samo do 2 mm, narančaste do oker boje. Ove su godine brojnije mine na rajčici u plastenicima uočene već krajem svibnja, a naročito tijekom mjeseca lipnja (vidi fotografije)! U minama se vide ličinke muhe i njihov izmet. Mine vrste Liriomyza trifolii se nalaze s gornje strane lista, ispočetka su uske a kasnije se naglo prošire u nepravilan kružni ili ovalan oblik. Rjeđa vrsta Liriomyza bryoniae pravi kratke, uske, zmijolike mine samo malo na kraju proširene. Osim krastavaca i rajčice muhe lisni mineri najviše oštećuju patlidžane i tikvice, te krizanteme, gerbere i druge vrste povrća i cvijeća. To su termofilne vrste pa su kod nas uglavnom štetne u zaštićenom prostoru (naročito u kontinentalnom dijelu zemlje), a najkraći razvoj imaju pri temperaturi 23ºC. Ličinke tada iz odloženih jaja izlaze nakon samo 2-3 dana, a njihov razvoj traje 12-14 dana. Imaju više generacija godišnje čiji se razvoj isprepliće, pa su u plastenicima na napadnutim biljkama istovremeno prisutni svi razvojni stadiji ovog štetnika (odrasli oblici, jaja, ličinke i kukuljice), što značajno otežava njihovo suzbijanje. Prezimljuju u stadiju kukuljice pod grudicama zemlje ili na samoniklom bilju. Svim preventivnim mjerama treba nastojati spriječiti unošenje ovih štetnika u zaštićene proizvodne uvjete. Presadnice moraju biti dobro razvijene i zdrave, a trganjem i iznošenjem prvih zaraženih listova može se usporiti širenje muha lisnih minera. Brojnost odraslih kukaca se može pratiti vješanjem žutih ljepljivih ploča, a njihovim većim brojem u plastenicima i staklenicima zaraza se značajno smanjuje.
Kemijsko suzbijanje valja početi provoditi pravodobno i preventivno, odnosno ranijim suzbijanjem prvih pokoljenja treba spriječiti jače razmnažanje ovih štetnika. Za suzbijanje se obično preporučuje naizmjenična uporaba različitih kemijskih skupina insekticida koji istovremeno suzbijaju i druge skupine štetnika, vodeći računa o propisanim karencama za plodovito povrće u zaštićenom uzgoju. Na lisne su minere učinkovitiji (1.) neonikotinoidi, npr. acetamiprid (Mospilan SP) (karenca = 3 dana krastavac), tiametoksam (Actara 25 WG) (karenca = 7 dana krastavac i rajčica) i (2.) naturaliti, npr. spinosad (Laser KS) (karenca = 3 dana krastavci i rajčica) i abamektin (Vertimec EC, Kraft EC) (karenca = 7 dana krastavac za salatu u zaštićenom prostoru, rajčica). Ranije na našem tržištu bio dostupan vrlo učinkovit insekticid iz skupine regulatora razvoja kukaca (Trigard 75 WP), a biološke mjere borbe koje se zadnjih godina sve više provode protiv drugih štetnika (bijele mušice, lisnih uši, kalifornijskog tripsa, koprivine ili stakleničke grinje) moguće je provoditi i protiv muha lisnih minera. Komercijalno su dostupni su prirodni neprijatelji (parazitske osice): Dancusa sibirica i Diglyphus issae. Distribucijom korisnih kukaca u poljoprivrednoj proizvodnji u našoj zemlji se bave tvrtke “Zeleni hit” d.o.o. i “Fildom” d.o.o. iz Zagreba, te “Colić-trade” d.o.o. iz Biograda na moru, pa proizvođači koji se žele baviti biološkom proizvodnjom povrća upućujemo na njihove dodatne stručne upute.
Nova vrsta lisnog minera rajčice Tuta absoluta (iz skupine leptira, a ne dvokrilaca ili muha) potječe iz Južne Amerike. Opisana je još 1917. godine, a do početka 80. godina prošlog stoljeća bila je raširena do nadmorske visine 1.000 m u većini južnoameričkih zemalja (Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Ekvador, Kolumbija, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuela). Zbog mogućeg unosa od 2004. godine je uvrštena na A1 karantensku listu europskih i mediteranskih zemalja (EPPO), a već se 2006. godine prvi put pojavila u Španjolskoj. U naredne se tri godine vrlo brzo proširila uglavnom na sjevernoafričko i južnoeuropsko područje, pa su do kraja 2009. godine proširenje lisnog minera rajčice (Tuta absoluta) na svom području potvrdile Francuska, Italija, Malta, Velika Britanija, Grčka, Švicarska, Portugal, Maroko, Alžir, Tunis, Libija i Albanija!
Lisni miner Tuta absoluta može potpuno devastirati biljke rajčice (vidi fotografiju), a nakon zlatice na usjevima krumpira također predstavlja jednog od značajnijih štetnika cime! Kao i većina minera ovo je toplo-ljubiva vrsta koja je u mediteranskom području pronašla zadnjih godina svoju “novu domovinu” pa se vrlo brzo širi u plastenicima i staklenicima, ali također na otvorenom području. Tijekom godine u zaštićenim prostorima razvija 10-12 generacija (na otvorenom do 5), a svaka ženka nakon kopulacije odlaže 250-300 jaja. Stoga je potencijal umnažanja ovog štetnika vrlo velik, ličinke ne prelaze u mirovanje ili dijapauzu sve dok imaju na raspolaganju dovoljno hrane. Za Međimurje nova štetna vrsta može potencijalno biti značajna radi uzgoja krumpira,a prema podacima DHMZ-a iz Zagreba protekla je 2009. godina bila jedna od 5 najtoplijih u proteklih 150 godina. Regije s puno topline i pogodne “hrane” (rajčica, krumpir) idealne su razvoju minera Tuta absoluta! U optimalnim uvjetima jedna generacija u potpunosti se razvije tijekom 29-38 dana, a pritom je najvažnija toplina (pri 27,1ºC razvoj generacije traje samo 23.4 dana, a pri temperaturi 14ºC razvoj je značajno duži i traje čak 76.3 dana!). Odrasli su “leptirići” neugledni noćni kukci, veliki svega 5-7 mm, koji se tijekom dana skrivaju među lišćem. U svrhu njihova praćenja u usjeve se postavljaju složive kućice s ljepljivim dnom u koje se stavljaju specifični seksualni mirisi za vrstu Tuta absoluta (feromoni), pomoću kojih se bilježi dinamika razvoja svake generacije (prva pojava, maksimum leta i kraj leta – vidi fotografiju). Ženke odlažu mala, cilindrična, kremasto-bijela, jaja veličine svega 0,35 mm na donju stranu lišća, a 4-6 dana nakon toga razviju se ličinke s tipičnom tamnom glavom. Ubušuju se u list, plod, stabljiku ili peteljku ploda i prave štete nepravilna oblika, a zbog većeg broja mina lišće se potpuno osuši ili devastira (vidi fotografije). Za razliku od mušica minera ova vrsta na plodovima rajčice radi izravne štete u obliku plitkih nepravilnih grizotina (vidi fotografiju). Rajčica može biti napadnuta u bilo kojem stadiju, već kao presadnica ili naknadno kao razvijena biljka. Na krumpiru je napadnuta samo nadzemna cima, a gomolji u pravilu ostaju neoštećeni (premda postoje noviji podaci o štetama i na gomoljima)! Razvoj ličinki do veličine 7,5 mm traje 12-15 dana, a ovisno o uvjetima preobražavaju se u odrasle kukce kroz stadij kukuljice na oboljelom i zdravom lišću ili u zemlji! U zaštićenim prostorima mogu zimu preživjeti u stadiju jaja, kukuljice ili odraslog “leptirića”. Na usjevima rajčice su zabilježene štete 50-100 %!
Budući ličinke minera žive u lisnom tkivu otežano je njihovo suzbijanje površinskim pripravcima koji djeluju digestivno (želučano) i kontaktno (putem kože). Budući vrsta Tuta absoluta tijekom samo jedne sezone razvija veći broj pokoljenja, relativno brzo nastaju novi sojevi otporni na prečesto korištene insekticide (u novije je vrijeme dokazana rezistentnost na deltametrin i abamektin u Argentini!). Stoga se pri suzbijanju ovog opasnog štetnika koriste sve raspoložive mjere integrirane zaštite koje uključuju: poštivanje plodoreda (u uzgoj na istu površini uključiti vrste koje nisu iz porodice pomoćnica), uništavanje zaraženih biljaka nakon završetka berbe i kvalitetna obrada tla, postavljanje feromona za detekciju prve pojave “leptirića” i njihov masovni ulov, 8-10 dana nakon presađivanja rajčice u zaštićene uzgoje putem sustava kap na kap primijeniti imidakloprid (npr. Confidor 200 SL), a naknado se za prskanje biljaka koriste eko-toksikološki prihvatljiviji insekticidi spinosad (Laser KS) ili indoksakarb (Avaunt SC, Steward SC). U ekološkoj proizvodnji rajčice koristite se biološki i botanički insekticidi na osnovi Bacillus thuringiensis kurstaki (Baturad WP, Biobit WP) i ekstrakt neem-sjemena (Azadirachtin), odnosno ispuštaju se prirodni neprijatelji - parazitske osice (Trichogramma petriosum).
Tijekom 2010. godine u Međimurju Zavod za zaštitu bilja u suradnji s poljoprivredno-savjetodavnom službom i izabranim poljoprivrednim proizvođačima na 2 lokaliteta planira započeti monitoring na mogući unos i proširenje lisnog minera rajčice (Tuta absoluta).