Povrće u trap

Osnova dobre kondicije i zdravlja uravnotežena je prehrana, što znači da sve namirnice - osim ugljikohidrata, bjelančevina i masti, moraju sadržavati i mineralna biljna vlakna i vitamine. Sve to ima svježe povrće čiji izbor mora biti osiguran cijele zime, ali samo ako ga nakon berbe pravilno uskladištimo. Trapovi su dobro rješenje za korjenasto povrće. U našoj klimi najpogodniji su nadzemni trapovi kojima je osnova zemljana podloga, a pokrov se sastoji od dva sloja - slame i zemlje, oba 20 cm debljine. Trap mora imati uzdužnu i okomitu ventilaciju, a dimenzije su - širina i visina oko jedan metar, sama dužina po potrebi, ali ne veća od deset metara.
Tlo na kojem je trap u odnosu na okolinu mora biti povišeno deset centimetara radi dobrog odvoda vode nakon topljenja snijega i jakih kiša. Uzduž podnožja trapa treba postaviti žlijeb ili kanal za vodoravnu ventilaciju od debljih drenažnih cijevi. Povrće polažemo preko žlijeba ili cijevi u obliku prizme, a na svaka dva metra okomito stavljamo ventilaciju izdrađenu od snopova kukuruzovine ili šiblja. Za pojačavanje ventilacije možemo i uzduž vrha trapa postaviti drenažnu cijev debljine 10 cm. Svaki trap moramo redovito kontrolirati. Bitna je temperatura koja unutar hrpe mora biti 5°C, a mjeri se kroz otvor vodoravne ventilacije koja mora biti izvan hrpe povrća.
Kad je temperatura 5°C, trap prekrivamo slojem slame debljine 20 cm koja će povrće štititi do -5°C. Kad nastanu jače smrzavice, oko trapa iskopamo jarak širine 50 cm, a dubine 30 cm. Iskopanom zemljom prekrijemo trap preko slame u debljini od 20 cm. Sada otvore ventilacije zatrpamo slamom ili zemljom - u trapu je temperatura sada 5°C. Temperaturu održavamo otvaranjem ili zatvaranjem vodoravne ventilacije. Ako je temperatura 10°C, to je loš znak da se u trapu još odvijaju nepoželjni procesi truljenja. Ako vam se to dogodi, što prije na temperaturi od -2°C otvorite trap i pregledajte.