Tlo i korov

Na karbonatnim i glinenim tlima raste osjak. Ta tla imaju velike količine kalcijeva karbonata, siromašna su, a biljkama na njima obično žute listovi. Mogu se popraviti dodavanjem stajskog gnoja, komposta, ilovače i kiselog humusa. Ako se tijekom vegetacije dogodi da lišće požuti, prskajte ga željeznim sulfatom.
Žabljak raste na tlima koja ispod površinskog sloja imaju glinovit ili ilovačast sloj. Takav sloj slabije propušta vodu kojoj je otežano ocjeđivanje u dublje slojeve i zato ta tla treba duboko obrađivati. Obradom moramo obuhvatiti cijeli sloj, a dobro je dodati i manje količine stajskog gnojiva. Kopriva je pouzdan znak da je tlo na kojem raste bogato hranjivima. Zato na takvim tlima nisu potrebni nikakvi zahvati za njegovo poboljšanje, osim da se plodnost održava redovitim jesenskim gnojenjima.
Trava s busenovima raste na humusnim i teškim tlima. Ta tla ne trebamo obogaćivati hranjivima, ali ih obvezno moramo preorati ili preštihati u jesen i ostaviti u brazdi da dobro promrzne.
Test za određivanje strukture tla možete napraviti i sami tako što ćete u ruku uzeti grudu zemlje i zgnječiti je da dobijete loptu te snažno lupiti u pod koji mora biti tvrd. Kugla koja nakon udarca ostane kompaktna potvrđuje da vam je zemlja glina ili ilovača. Ako se gruda raspadne, znači da je zemlja pjeskovita ili humusna, što vidite po sastavu. Od zemlje napravite kuglu, stavite je u posudu s vodom i ostavite da stoji pola sata. Teška će zemlja nakon isteka vremena ostati u kompaktnom stanju. Kad je izvadite, bit će vrlo plastična.
Ako se gruda u vodi ospe i zamuti vodu, to je znak da je zemlja lagana. Što je zemlja laganija, više će se osuti.