Uvjeti klijanja sjemena

Sposobnosti sjemena da klije ovisi o više faktora - toplini, vlazi i zraku. Prije no što proklija, sjeme nabubri, a za to mu je potrebna određena količina vlage, ovisno o vrsti povrća. Brzina klijanja ovisi o propusnosti sjemena ili ovojne ljuske ploda za vodu o temperaturi i kemijskom sastavu sjemenke. Sjemenke čija opna sadrži eterična ulja teško propuštaju vodu i sporo bubre. U tu skupinu spadaju mrkva, peršin i celer. U živom sjemenu procesom bubrenja počinju važne promjene u pričuvnoj tvari. Te promjene praćene su povećanim procesom oksidacije, za što je neophodan kisik iz zraka.
Različite vrste sjemena za bubrenje trebaju različite količine vlage. Grašak, mrkva i grah kod bubrenja trebaju više vlage od repe i kupusnjača. Ako im nedostaje određene količine vlage, bubrenje je nepotpuno i sjeme ne niče. Za bubrenje je potrebna i toplina, tako da sjeme velikog broja povrtlarskih kultura počinje klijati na temperaturi nešto višoj od 0°C, dok su više temperature klijanja potrebne mahunama i krastavcima.
Kad se iznikle biljke pojave nad zemljom, uvjeti za njihov razvoj drugačiji su. Mlade biljke hrane se samostalno asimilacijom i uzimaju hranu iz sjemena. U tom prijelaznom razdoblju prilagođavanja novim uvjetima ishrane veliki broj izniklih biljaka propada u borbi za hranom koju dobivaju putem korijena s jedne i lišća s druge strane. Ako su nikle gusto, ta borba je izraženija i veći broj zaostaje u rastu. One koje su snažno razvijene guše one zaostale u razvoju i ove propadaju zbog nedostatka hrane. Razvoj niklih biljaka ovisi o vanjskom faktoru, ali odlučujući činitelj je postojano djelovanje čovjeka, kako na biljke, tako i na kompleks uvjeta za njihov razvoj.