Kolumne 12.11.2009. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 10:35.

UZ GODIŠNJICU PROJEKTA RAZVOJA ŽUPANIJSKE ROBNE MARKE VINA PUŠIPEL

Unatoč provođenju kemijske zaštite procjenjuje se da posljednjih desetljeća u našoj zemlji gljivične bolesti unište gotovo jednu trećinu uroda grožđa. Bez primjerene zaštite plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) može tijekom vlažnih ljeta uzrokovati potpuni gubitak svih zelenih organa vinove loze, a početkom novog milenija usprkos pojavi novih skupina vrlo djelotvornih fungicida i upozorenjima putem globalnih informacijskih sustava (npr. PLASMO, VitiMeteo-Plasmopara) prosječne su sezonske štete od 30-ak% česte u mnogim vinorodnim regijama razvijenih država okruženja. Promjena klime s čestim prodorima vlažnog zraka s atlantika koje u ljetnim mjesecima na kontinent donose olujna nevremena s jačim vjetrovima i velikim količinama oborina (nerijetko s tučom) sigurno pridonose sve većoj štetnosti plamenjače u vinogradima. U Međimurju je 2007. godine započeo projekt razvoja županijske marke vina Pušipel iz sorte moslavac bijeli, pa se za svaki vinograd odabire tehnologija koja daje najbolje od sorte. To je regionalna sorta koja se također tradicionalno uzgaja u Sloveniji (šipon) i Mađarskoj (furmint). Prema podacima Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo čak 58% od ukupnih hrvatskih površina moslavca je posađeno u međimurskom vinogorju. Podrum Štrigova (“Agromeđimurje” d.d.) se od 1993. godine upušta u kasne berbe moslavca, pa znamo da “međimurski šipon” može nakupiti čak 35ºKl šećera ili 154ºOe. Zbog dobre bujnosti moslavac bijeli je jače osjetljiva sorta na napad plamenjače. Pomoću mjernog uređaja “CDA-Agra” meteorološki podaci za prognozu bolesti se sustavno u Međimurskom vinogorju bilježe od 1997. godine, a razvoj plamenjače na netretiranom trsju sorte moslavac je praćen od 2004. do 2008. godine.
Jače epidemije plamenjačom se očekuju kada nakon vlažne zime slijede kišoviti proljetni mjeseci i vruće ljeto s povremenim grmljavinskim pljuskovima u razmacima 8-15 dana. Sve sorte plemenite europske loze vrlo su osjetljive na zarazu plamenjačom, pa je zaštita moguća samo pravovremeno primjenom fungicida u određenim intervalima. Prema višegodišnjem iskustvu u Međimurskom je vinogorju potrebno provoditi u prosječnim godinama 6 usmjerenih zaštita da se spriječe ekonomski značajne izravne i posredne štete od plamenjače. Tijekom razdoblja vegetacije od početka svibanja do kraja rujna u godinama 2004.-2008. u Međimurskom vinogorju je prosječno palo 445,6 mm oborina, a plamenjača se do početka dozrijevanja grožđa (“šara”) u prvoj polovici kolovoza javljala u različitom intenzitetu. Najveće su izravne štete zabilježene tijekom 2004. godine, zbog rane pojave bolesti već prije cvatnje. Tada smo nakon snježne zime zabilježili vlažno proljeće i kišno razdoblje u vrijeme intenzivnog porasta mladica pred početak cvatnje te česte i obilne ljetne pljuskove tijekom lipnja i prve polovice srpnja. Primarnu ili prvu godišnju zarazu očekujemo od razvojnog stadija kada su mladice dugačke 10-12 cm (promjer listova 3-5 cm), kada tijekom 24 sata padne barem 8-10 mm kiše uz temperature veće od 10ºC. Nakon pojave prvih “uljanih pjega” optimalni uvjeti za fruktifikaciju (formiranje sporangiofora i sporangija) su ostvareni kada tijekom noćnih sati (21,00-04,00) bilježimo visoku relativnu vlažnost zraka (barem 92%), uz minimalne temperature 11,5-13ºC. Nakon toga su sekundarne infekcije moguće već u jutarnjim satima ako umnožak temperature i vlaženja lišća iznosi najmanje 50.
Prognoza određivanja stvarne potrebe i rokova suzbijanja plamenjače u Međimurskom vinogorju se temelji na praćenju poznatih meteoroloških čimbenika za prognozu bolesti. U istu svrhu se koristi mjerni uređaj “CDA-Agra” na lokalitetu Orehovčak (podaci o oborinama, relativnoj vlažnosti zraka, vlaženju i temperaturi lista, temperatura tla) i više priručnih kišomjera (npr. Sv.Urban, Trnovčak, Sv.Juraj na Bregu). Temeljem podataka u posljednjih pet godina (2004.-2008.) dozrijevanje zimskih oospora se očekuje krajem prvog tjedna mjeseca svibnja (izuzetak je iznadprosječno topla zima 2006./07. kada su oospore prema zbroju “aktivnih” temperatura dozrijevale već početkom zadnje dekade mjeseca travnja). Prva ili primarna zaraza se očekuje u razdoblju od 5. do 21. svibnja. Inkubacija primarne zaraze traje 7-14 dana, a nekoliko dana nakon toga na netretiranom trsju pronalazimo prve “uljne pjege”. Izuzetak je bila 2007. godina, kad je proljeće bilo iznadprosječno toplo ali suho (tijekom travnja je u vinogorju palo svega 2 mm kiše), pa za dozrijevanje i oslobađanje oospora nije bilo dovoljno vlage.
Prva usmjerena tretiranja protiv plamenjače obično se provode sredinom mjeseca svibnja. Broj naknadnih suzbijanja određuje količina i raspored oborina tijekom ljetnog razdoblja (lipanj, srpanj, kolovoz). U provođenju poljskih mikropokusa suzbijanja plamenjače na sorti moslavac bijeli (šipon) u Međimurskom vinogorju (Okrugli Vrh, Vučetinec) tijekom razdoblja 2004.-2008. godine plamenjača je suzbijana 6-7 puta s prosječnim razmacima tretiranja 11,5 do 18,2 dana (prosjek svih godina 13,7 dana). U pravilu 2-3 tretiranja se provedu prije početka cvatnje, te još 4-5 tretiranja nakon cvatnje. Najkraći razmak tretiranja (samo 7 dana) je proveden tijekom 2004. godine (29/06 i 05/07), jer smo u razdoblju od 19. lipnja do 6. srpnja iste godine u vinogorju izmjerili nešto više od 140 mm oborina, a bolest se u jačem intenzitetu pojavila već od 26. svibnja! Najveći razmak između pojedinih tretiranja smo zabilježili tijekom 2007. godine, čak 36 dana (09/07 i 14/08). Tada je u razdoblju 14.-21. srpnja područje šire regije uzastopno zahvatilo 8 vrlo vrućih dana pri čemu su najviše dnevne temperature zraka u hladovini dosezale vrijednosti 36,5-38,1ºC, uz prosječnu vlažnost zraka 41-47% (“CDA-Agra”). Poznato je da u prirodnim uvjetima plamenjača gubi svoju infektivnost na temperaturama zraka većim od 32ºC (u neprekidnom trajanju 4-6 sati) uz nižu relativnu vlagu zraka. U vrijeme početka dozrijevanja grožđa u prvoj polovici kolovoza prosječna zaraza grožđa na netretiranom trsju u razdoblju 2004.-2008. je iznosila 27,15%. Ipak, naknadno smo u svim sezonama istraživanja zabilježili vrlo jaku pojavu kasne plamenjače zbog oborina izmjerenih u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna. Sredinom kolovoza prema tradicionalnom “kalendarskom” programu većina vlasnika primjenom pojedinačnih bakarnih spojeva završava usmjerena tretiranja vinograda, što posljednjih pet godina nije zadovoljilo.
Sasvim slučajnim pronalaskom djelotvornosti “Bordoške juhe” bakarni su pripravci bili jedini izbor do otkrića površinskih organskih pripravaka iz skupine ditiokarbamata (cineb, mankozeb, propineb, metiram), ftalimida (folpet) i sulfamida (diklofluanid). Daju dobru preventivnu zaštitu tretiranih organa u trajanju 7-10 dana. Zadnjih godina razvijene zemlje u okruženju primjenu bakra u integriranom vinogradarstvu ograničavaju na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone. Sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog milenija proširila se primjena penetrirajućeg cimoksanila i dvije skupine sistemičnih fungicida: Al-fosetila i fenilamida (metalaksil, benalaksil, oksadiksil i ofurak). Kombiniraju se s organskim površinskim fungicidima i bakrom, pa su takvi pripravci otporniji na ispiranje kišom, prate porast mladica (Al-fosetil i fenilamidi), imaju određeni kurativni učinak (fenilamidi i cimoksanil), a razmaci tretiranja su povećani na 12-14 dana. Krajem 1990-tih godina i početkom novog milenija pojavljuju se nove skupine i djelatne tvari koje daju nove mogućnosti u strategiji kemijske kontrole plamenjače vinove loze, a najvažniji su dimetomorf, fenamidon, azoksistrobin, famoksadon, iprovalikarb, zoksamid, piraklostrobin, fluopikolid i mandipropamid. Pripravci iz najvažnijih kemijskih skupina za suzbijanje plamenjače vinove loze su korišteni u poljskim mikro-pokusima u Međimurskom vinogorju. Najbolji su rezultati dobiveni primjenom Al-fosetila u kombinaciji s folpetom (Mikal Flash, Winner), folpetom&iprovalikarbom (Mikal Premium F), fluopikolidom (Profiler) i fenamidonom (Verita). Zbog sinergizma s površinskim djelatnim tvarima vrlo je učinkovita mješavina cimoksanila sa bakrom, folpetom i propinebom (Curzate-B, Curzate-F i Antracol Combi), ali značajno manje sa trifloksistobinom (Eclair) i famoksadonom (Equation PRO). Pouzdanu zaštitu daju iprovalikarb (Melody Duo), mandipropamid (Pergado) i metalaksil-M (Ridomil Gold MZ), a najbolja anti-sporulirajuća svojstva su dobivena primjenom dimetomorfa (Forum Star). Isključivo preventivna, ali relativno dugotrajna zaštita je dobivena primjenom azoksistrobina i piraklostrobina, uz folpet (Universalis) i metiram (Cabrio Top). Zoksamid (Electis) ima isključivo preventivna svojstva, ali u vrlo povoljnim uvjetima za razvoj bolesti ne podnosi razmake tretiranja veće od 8-10 dana. U takvim su uvjetima također značajno slabiji rezultati dobiveni primjenom samo pojedinačnih djelatnih tvari: azoksistrobina (Quadris), diklofluanida (Euparen) i mankozeba (Dithane M-45).
Presudno u godišnjem programu prognoze i suzbijanja plamenjače je pravodobno započeti prva tretiranja, broj i razmak naknadnih tretiranja određuje se prema količini oborina, temperaturama i biološkom potencijalu bolesti u regiji (redoviti zdravstveni pregledi nasada), a zaštitu je potrebno provoditi sve do sredine zadnje dekade mjeseca kolovoza radi sprječavanja negativnog posrednog utjecaja “kasne” plamenjače na dozrijevanja grožđa (skladan odnos šećera i kiselina), diferencijaciju pupova i pripremu rodnih mladica za prezimljenje.

Izvor: 2846