ZAŠTITA BILJA

Zbog duge vegetacije i relativno male lisne površine uspješan uzgoj luka ugrožava nedostatak vode i biljni nametnici. Zadnje dvije sezone na području Međimurja vrlo su velike štete na usjevima luka zabilježene od elementarne nepogode – tuče, a na područjima uzgoja krumpira zbog većeg potencijala zemljišnih gljivica roda Fusarium potpuno je onemogućen uzgoj ove kulture! Luk (Allium cepa) je dvogodišnja (fakultativno čak trogodišnja) biljka, pa se u uvjetima blagih zima može uzgajati kao zimski usjev. Posljednjih je godina komercijalni uzgoj luka na području kontinentalne Hrvatske u porastu, ali potrebe za sjemenom i sadnim materijalom sorata (hibrida) luka dugog i kratkog dana naša zemlja podmiruje uvozom! Tehnologija proizvodnje sjemenske lučice se bitno ne razlikuje od proizvodnje luka za potrošnju. Maksimalnu pažnju treba posvetiti suzbijanju biljnih bolesti, jer je zaražena lučica izvor prvih ili primarnih infekcija u polju. Poznato je da se sjemenom (lučicama) Allium vrsta (luk, češnjak, poriluk) prenosi 13 ekonomski značajnih gljivičnih i virusnih oboljenja. Posljednjih 6 godina (2004., 2005., 2006., 2007., 2008. i 2009.) u mjesecu kolovozu na većini lokaliteta kontinentalnog dijela naše zemlje bilježimo veći broj kišnih dana s ukupno 80-175 mm oborina! Prosječnih godina u tom razdoblju počinje mekšanje i sušenje lišća hibrida luka dugog dana uzgajanih direktnom sjetvom iz sjemena. Poznato je da se vađenje luka mora obaviti za suhog vremena i umjerene prosušenosti tla, odnosno u danima kada meteorolozi najavljuju barem nekoliko dana suhog vremena, kako bi se glavice u polju dobro prosušile. Kašnjenjem u vađenju smanjuje se kvaliteta glavica, teže se čuvaju i raste opasnost od razvoja uzročnika truleži. U vlažnim i kišnim godinama su zabilježene štete luka veće od 80% zbog razvoja uzročnika truleži lukovica u polju ili tijekom skladištenja, odnosno mnogi proizvođači su u našoj zemlji odustali proizvodnje luka zbog razvoja truleži glavica.
Etiologija truleži luka je kompleksnog porijekla, jer su uzročnici različite gljive i bakterije (najčešće se spominju vrste: Botrytis alli = sin. Botrytis aclada, Fusarium oxysporum f.sp. cepae, Fusarium culmorum, Sclerotium cepivorum, Botrytis cinerea, Botrytis byssoidea, Erwinia spp., Burkholderia spp. i dr.). Uzročnici truleži luka se mogu pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka u polju ili skladišenju (od klijanja i nicanja, formiranja i rasta glavica, u tehnološkoj zriobi)! Povećana vlažnost zemljišta pogoduje njihovom razvoju. Zadnjih su godina (naročito nakon 2003.) uočene veće ekonomske štete od bazalne suhe truleži glavica luka uzrokovane Fusarium vrstama (vidi fotografiju). Na pojedinim je poljima propalo više od 40% očekivanog uroda luka pri uzgoju proljetnom sadnjom lučica, a posljednjih smo sezona zabilježili i potpuno propadanje usjeva (nepoštivanje plodoreda i zaražene lučice). Rana pojava štetnih Fusarium vrsta uzrokuje propadanje klijanaca i mladih bilčica. Napadnute biljke u polju se prepoznaju po početnom netipičnom venuću i sušenju vršnog dijela lišća, odnosno potpunim propadanjem nadzemnog dijela biljke. Na glavicama luka se razvija suha trulež koja napada korijen i mesnate ljuske od osnove (=suha Fusarium trulež se na luk širi iz zemljišta). Na napadnutim organima se razvija bijela prevlaka sporonosnih organa uzročnika bolesti. Fusarium vrste u suvremenoj poljoprivredi predstavljaju sve značanije patogene organizme u zemljištu, a u našoj zemlji bilježimo štete na žitaricama (pšenica, kukuruz), krumpiru, povrću, cvijeću, industrijskim kulturama (šećernoj repi i dr.). Ipak, štete na luku uzrokuju samo specijalizirane forme vrsta Fusarium culmorum i Fusarium oxysporum f.sp. cepae. Krumpir se pokazao kao loš partner u plodoredu luka. Razvoju suhe truleži luka naročito pogoduje napad određenih štetnih organizama životinjskog porijekla, među kojima su najčešći lukova muha (Delia antiqua) i miner poriluka (Napomyza gymnostoma). Njihove su ličinke bijele boje (bez nogu i vidljive glave), ubušuju se u list i glavice, te na lukovičastim vrsta uzrokuju dobro poznatu “crvljivost” (a posredno pogoduju razvoju uzročnika truleži luka). Nema izravnih mjera kemijskog suzbijanja suhe truleži (Fusarium) fungicidima u polju. Gubici od Fusarium truleži luka se mogu umanjiti pridržavanjem plodoreda (luk na istu površinu tek svake četvrte ili pete godine), za sadnju odabrati najplodnija zemljišta, dobre prozračnosti, strukture i mikrobiološke aktivnosti i koristiti nezaražene lučice. Čuvanjem luka u spremištima s aktivnom ventilacijom na temperaturi 4°C se smanjuju gubici prilikom skladištenja. Trulež vrata luka uzrokuju Botrytis vrste. Polu-vlažna trulež se razvija od vrata lučice (vršnog dijela), te se širi u unutrašnjst mesnatog dijela. Sivi micelij se može razviti između mesnatih listova glavice luka. Kao uzročnici plijesni lukovica se opisuju vrste Botrytis cinerea, Botrytis allii sin. Botrytis aclada i Botrytis byssoidea. U proteklim smo godinama zabilježili najveće štete uskladištenog luka uzrokovane vrstom Botrytis allii. Također, u plastenicima smo na zimskom luku tijekom ranijih godina uočili i vrstu Botrytis squamosa (uzročnik paleži lišća luka), a proteklih godina (npr. 2006. te tijekom vrlo blage zime 2006./07. na zimskom luku) ova se bolest pojavila u jačoj mjeri na usjevima luka iz sjemena! Botrytis vrste prezimljuju u formi sklerocija na odbačenim glavicama luka ili slobodno u zemlji. Na niske temperature otporni sklerociji se u proljeće “aktivraju” uz podražaj sunčane svjetlosti i produciraju infektivne konidije. Mogu se prenositi zaraženim lučicama. Često se vrsta Botrytis allii u polju razvija u latentnom obliku (bez vidljivih posljedica), a trulež se jače razvija u skladištima nakon mjesec dana čuvanja luka. Moguća je direktana infekcija lišća u polju, ali vidljiva pojava bolesti nastupa tek na mrtvom lisnom tkivu (ili glavicama luka) uz povišenu vlažnost zraka. Jače su napadnuti mehanički oštećeni usjevi (tuča, oštečenje vrata luka prilikom navodnjavanja kišenjem uz korištenje “vodenih topova”, “šok” od primjene herbicida (npr. oksifluorfen, linuron i dr.). Pravovremena aplikacija fungicida u razmacima 7-14 dana može umanjiti štete od Botrytis vrsta. Postoje i modeli prognoze temeljeni na meteorološkim uvjetima za preventivno suzbijanje Botrytis vrsta na luku (BOTCAST, BLIGHT-ALERT). Botrytis vrstama sigurno za razvoj odgovara svako zadržavanje vrage u trajanju barem 15 sati uz optimalne temperature oko 15ºC. Prema iskustvima iz Nizozemske u kritičnim je godinama uzročnike truleži luka potrebno suzbijati čak 4-6 puta. Za suzbijanje se u razvijenim zemljama koriste pripravci Kidan SC (2,0-2,5 lit./ha), Teldor 500 SC (1,0 lit./ha), Rovral SC (2,0 lit./ha), Mythos (ili Botrycid ili Cezar ili Botril) SC (1,5-2,0 lit./ha), Switch WG (0,5-1,0 kg/ha), Daconil 720 SC (1,75 lit./ha), Ronilan DF (1,0 kg/ha), Cantus DF (1 kg/ha), Signum DF (1 kg/ha) i Shirlan SC (0,3-0,4 lit./ha). U našoj zemlji dopuštenje za tu namjenu posjeduju jedino pripravci Ronilan DF (u količini 1,5 kg/ha, karenca 28 dana, ali dozvoljen samo do 01.12. 2009. godine!) i Signum DF (u količini 1,5 kg/ha uz karencu 21 dan).
Trenutni uvjeti u polju pogoduju razvoju plamenjače ili peronospore zimskog luka (Peronospora destructor), pa tržni proizvođači ove kulture moraju i tijekom blagih zima provoditi protiv ove bolesti mjere usmjerene zaštite. (Snimio M. Šubić)