Hrvatski laburisti, stranka rada: Da li je rodna ravnopravnost interes države?

Čini se kako bogata nacionalna i europska legislativa koja definira politiku usmjerenu jačanju rodne ravnopravnosti, ostaje tek dobra teorija na papiru jer dosadašnja praksa i negativan trend pokazuju kako primjena istih u praksi u Republici Hrvatskoj nije polučila željene, pozitivne učinke.

Svjetski ekonomski forum upravo Republiku Hrvatsku navodi kao zemlju koja najviše nazaduje po pitanju izjednačavanja plaća žena i muškaraca za jednaki rad, a koliko je drastičan taj trend govori činjenica da je Hrvatska 2007. u tom segmentu bila na 16. mjestu, a 2015. pala na nisko 59. mjesto.

Činjenica kako postoji više visokoobrazovanih žena od muškaraca, ne odražava se na plaću jer je participacija žena na visokopozicioniranim i vodećim funkcijama, kako u poslovnom, tako i u političkom segmentu, znatno niža u odnosu na muškarce.

Sa 23 izravno izabrane zastupnice u Hrvatski sabor, što je najmanje od 2000. godine, bilježimo trend nazadovanja i tzv. prikrivenu spolnu diskriminaciju.

• Jesu li se žene još 1857. godine borile za ovakav trend koji bilježimo 159 godina kasnije?

Diskriminacija po rodnoj osnovi najveća je upravo u najosjetljivijim područjima: u  zapošljavanju i politici gdje bi uključivanje žena u procese donošenja odluke u institucionalnim i izvaninstitucionalnim okvirima zbog raznolikosti iskustva i stavova kroz šire razumijevanje problema trebalo doprinositi donošenju kvalitetnijih odluka od društvenog interesa.

Iako smo puno odmakli od tradicionalne uloge žene u društvu, još smo daleko od ostvarenja tzv. rodne ideologije gdje se nastoje u potpunosti eliminirati rodne uloge.

Negativnu demografsku sliku kao rak-ranu našeg društva, kao posljedicu viseko stope nezaposlenosti nastoji se sanirati mjerama jednokratnih potpora od 1000 eura za rođenje djeteta, dok istodobno bilježimo zabrinjavajući trend visoke stope nazaposlenosti te bilježimo poražavajuće rezultate u otkazivanju ugovora o radu trudnicama i majkama koje su koristile svoje zakonsko pravo i imale obveze prema djeci ili su po povratku na posao degradirane premještajem na lošije radno mjesto, uskraćenjem napredovanja ili smanjenjem plaće.

U smjeru osiguranja socijalne i demografske stabilnosti nužno je ženama zajamčiti radnu i ekonomsku stabilnost, unaprijediti sustav skrbi za djecu te unaprijediti obiteljsku politiku i zakonske okvire o porodiljnom dopustu majki i očeva.

Čini se da svjesno ignoriramo najveću društvenu vrednotu definiranu Ustavom, a najveću odgovornost snose političke stranke koje očito još nisu prepoznale važnost ravnomjerne rodne participacije kao važnog elementa jačanja demokracije koji slabi ukidanjem odredbe o valjanosti kandidacijskih lista koje nemaju najmanje 40 posto pripadnika podzastupljenog spola.

Zato, drage žene: borite se za svoj bolji položaj u društvu, više vas je, obrazovanije ste, dopustite da vas se čuje, mijenjajte trendove i mijenjajte društvo. Na to imate pravo.

Sretan Vam Vaš dan!