Politika i gospodarstvo 26.06.2016. 09:00. Zadnja izmjena: 27.06.2016. 10:39.

Dan antifašističke borbe

Međimurci poručili: Uspomenu na Tita ne dirajte!

Dan antifašističke borbe koji se u Hrvatskoj obilježava 22. lipnja, svake godine pored prisjećanja strahota fašizma, nacizma i Drugog svjetskog rata, sa sobom povlači i pitanje koje u Hrvata izaziva oprečna mišljenja. Kada je riječ o tome tko je Josip Broz Tito te je li on pozitivna ili negativna ličnost, danas rijetko tko želi svoje mišljenje javno izraziti, pazeći pritom da ga se ne etiketira ko' pristašu (ili protivnika) njegova režima i ciljeva za koje se zalagao. Dok su nekada svi stajali uz druga Tita, štovali njegov lik i djelo te uglas pjevali pjesme njemu u čast, danas smo svjedoci svojevrsne amnezije od koje velika većina političara pati.

Najjasniji primjer toga jesu upravo gradski trgovi i ulice koji su nekada s ponosom nosili naziv Trg ili Ulica maršala Tita, a na čijim pročeljima danas preko noći niču novi, prihvatljiviji nazivi.

Ne damo promjenu naziva

Od tri grada i 22 općine u Međimurskoj županiji, još uvijek postoji zavidna brojka onih koji su u spomen na povijest zadržali ime ulice koja nosi naziv Josipa Broza Tita. Gledajući međimurske gradove, Čakovec i Prelog nemaju ulice takva imena, no, naselja koja spadaju pod Grad Čakovec – Novo Selo Rok i Ivanovec, imaju Ulicu maršala Tita, odnosno Ulicu Josipa Broza. Jedna od centralnih ulica u gradu Mursko Središće također nosi naziv Ulica Josipa Broza Tita. Donjomeđimurski kraj, točnije Donji Mihaljevec koji je u sklopu Općine Sveta Marija, ima Ulicu maršala Tita, a istoimena postoji i u Donjem Vidovcu. Glavne ulice u Nedelišću i Šenkovcu, kao neke od najreprezentativnijih općina u Međimurskoj županiji, također nose naziv Ulica maršala Tita. Takvih je ulica bilo i više, primjerice još u Dekanovcu, Kotoribi ili Maloj Subotici, no, u većini slučajeva one su preimenovane 90-ih godina.

Spomenuta naselja koja još uvijek nose naziv koji kod nekih izaziva negativne reakcije, ne pomišljaju na promjenu ili preimenovanje. Većina mještana daje podršku takvom imenu i u tome ne vidi ništa sporno.

- Meni to uopće ne smeta i nisam čula da bi se netko bunio. Jedino što vidim na televiziji kada mijenjaju te nazive i nije mi jasno zašto to rade. Nitko ne živi od imena ulice, a kada bi se to i mijenjalo trebalo bi promijeniti sve dokumente što košta., mišljenja je Stanka Treska iz Nedelišća. S njom se slaže još jedan njezin sumještanin - August Sever.

- Zašto bi mi smetalo što se ulica zove maršala Tita? Nimalo mi ne smeta. Iskreno, kada je bio Tito bolje smo živjeli. Svi smo radili i primali plaću. Meni taj naziv ne smeta, iako znam da ima onih koji bi to sigurno željeli promijeniti. Bolje da se zalažu da se tu u centru napravi rotor jer je to potrebno, a ne za promjenu imena, kazao je dotični gospodin.

Načelnik Općine Nedelišće Darko Dania ukratko je prokomentirao spomenutu temu te kazao da za vrijeme njegova mandata kao i za vrijeme mandata prijašnjeg načelnika, nije bilo službenih zahtjeva za preimenovanje ulice. Svoj osobni stav želio je zadržati za sebe, ističući da se Općina Nedelišće, a ni on kao načelnik, ne želi baviti takvim pitanjima, već su orijentirani na investicije i dobrobit građana. 
I mještani Šenkovca čija se glavna ulica zove Ulica maršala Tita također su skloni zadržavanju postojećeg naziva ulice.

- Meni uopće ne smeta što se glavna ulica u Šenkovcu zove Ulica maršala Tita. Što se mene tiče može se i cijela tako zvati. Nisam za promjenu i zalažem se da ostane ovako kako je. S nikim nisam pričao o toj temi da bih znao ima li onih kojima to smeta. Mislim da je najbolje da stvari ostanu onakve kakve jesu, istaknuo je Mišo Trstenjak, mještanin Šenkovca. S njim se složio i Nikola Jalšovec iz Šenkovca koji u promjeni naziva vidi financijske troškove koji idu nauštrb građana.

- Naša glavna ulica zove se Ulica maršala Tita i zašto bi se to mijenjalo? Neka ostane tako kako je. Nisam ni čuo da bi nekome smetalo to ime i da bi želio da se promijeni. Mislim da je svima tako dobro. Kada bi se išlo u promjene onda bi ljudi trebali promijeniti sve dokumente. Bespotrebna promjena i ne vidim što bi se time dobilo. Ulica Maršala Tita neka ostane Ulica Maršala Tita, pojasnio je.

Protiv preimenovanja ulica koje nose naziv maršala Tita, Josipa Broza Tita ili palih boraca u neka (politički) podobnija imena jest i Društvo Josip Broz Tito Međimurje koje se prvenstveno bavi promicanjem i štovanjem lika i djela Tita. Predsjednik Društva Branislav Baksa, srčano se usprotivio promjenama koje se dešavaju diljem Hrvatske.
-Ništa dobro nam to ne može donijeti. Mi kao Društvo smo apsolutno protiv toga, istaknuo je. Ljute ga kaže političari koji umjesto da se bave politikom izigravaju povjesničare na kojima je da otkriju povijest i dokažu je li Tito kriv ili nevin. Zadovoljan je situacijom u Međimurju gdje po njegovu mišljenju još uvijek ima dovoljno ulica prigodnih naziva. 

Uspomena kao turistički proizvod?

U Međimurju još uvijek postoji velik broj ljudi koji su aktivni članovi udruga čija je svrha promicanje lika i djela druga Tita, no pored toga postoji još nekoliko trajnih uspomena. Jedna od njih jest i spomen soba Josipu Brozu Titu te poginulim međimurskim partizanima u Svetom Jurju u Trnju. Soba je postavljena već 31 godinu, od 1985. godine, pet godina nakon smrti Josipa Broza Tita. Povijesna soba njemu u čast otvorena je za posjetitelje i sve zainteresirane, a o njoj se od samih početaka do smrti 2011. godine najviše brinuo Adam Čavlek, borac II. Svjetskog rata iz Svetog Jurja u Trnju. Nakon njega brigu su preuzeli ostali članovi Društva Josip Broz Tito koje je u Međimurju osnovano 2003. godine upravo u Svetom Jurju u Trnju.

Uspomena na državnika, političara i vođu danas opstaje prvenstveno entuzijazmu nekolicine najaktivnijih članova koji vode udrugu i koji od sredstava koje udruga dobiva od članarina i donacije Općine Donji Kraljevec (koje Općina isplaćuje svim udrugama), organiziraju manifestacije prilikom obilježavanja važnijih datuma. Prema riječima članova Društva bilo je nekih dogovora vezanih za upravljanje sobom spomena te je čak predan zahtjev Muzeju Međimurja za njegovim preuzimanjem, no do konkretnih dogovora nikada nije došlo. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Međimurje, potvrdio je da je Muzej Međimurja zainteresiran da preuzme brigu o spomen sobi Josipu Brozu Titu i poginulim međimurskim partizanima.

88 stabala za druga Tita

Pored spomen sobe, za koju nažalost još uvijek zna jako mali broj ljudi, ono što je jedna od najprepoznatljivijih uspomena iz toga vremena zasigurno je natpis Tito u Mihovljanu. 88 čempresa zasađenih kod ulaska u Mihovljan davne 1981. godine i 35 godina nakon toga vijori na mihovljanskom brežuljku.