Politika i gospodarstvo 11.05.2017. 23:28. Zadnja izmjena: 11.05.2017. 23:32.

Međimurske prevoditeljice

Raste broj mladih koji traže prijevode dokumenata da bi napustili domovinu

Profesorica engleskog i njemačkog jezika Lidija Rob, rođena je Murskosredišćanka, te radi kao sudski tumač, a u posljednje vrijeme svjedoči o velikom valu odlazaka u inozemstvo. Dolaze donoseći dokumente koje treba prevesti najčešće na njemački jezik, ali ne puno manje i na engleski, jer zaputili su se "van". U višegodišnjem iskustvu prevođenja, kaže Lidija Rob, u posljednje vrijeme promijenila se vrsta dokumenata koje prevodi, a i korisnici njenih usluga:

- Nekad se više prevodilo dokumentaciju koju su naši ljudi, zaposleni "privremeno" u inozemstvu, trebali da bi regulirali mirovinska prava, pravo na dječji doplatak, nešto od dokumenata, ljudi koji su išli u smjeru doma... iz inozemstva u mirovinu. Sad je trend suprotan. Dolaze mladi, donose svjedodžbe, diplome, a uz to i dokumente članova obitelji, jer u inozemstvo se više ne odlazi kako su odlazile starije generacije - otac obitelji samo na "privremeni rad", dok je obitelj ostajala doma. Mladi u pravilu idu s obiteljima ili za kratko vrijeme "povuku" obitelj za sobom...

Ponajviše je to Austrija ili Njemačka, ali prevodim i dokuemntaciju za Irsku, za Veliku Britaniju. Uočljivo je još nešto: ne odlaze u inozemstvo potražiti posao (i pristojnu plaću) samo ljudi tzv. običnih zanimanja. Sve je više onih s akademskim obrazovanjem ili specijalističkim zvanjima. I vidim da dolaze dobro obaviješteni o tome kamo idu. A dođe ponekad i netko kome trebaju papiri hitno, u zadnji čas, što znači da se neki i  preko odluče na taj velik korak. Na stotine sam ih ispratila, evo samo u zadnjih mjesec dana tridesetak je mladih, mahom dobro obrazovanih ljudi, došlo na prijevod dokumenata. Odlaze..., kaže licencirana prevoditeljica Lidija Rob.

Najviše odlaze metalci

Slična je situacija i kod čakovečkih prevoditelja. Vlasnica jedne od čakovečkih prevoditeljskih agencija Ana Varšić kaže da, osobito od srpnja 2015. godine, kad je Njemačka ukinula radne dozvole za Hrvate, najveći dio njenog posla obuhvaćaju upravo prijevodi životopisa i osobne dokumentacije, radi odlaska u inozemstvo. Tjedno u prosjeku ima i više od deset upita, odnosno klijenata, mahom mladih ljudi, koji trebaju prijevode različitih dokumenata ili životopisa jer odlaze iz Hrvatske. Najviše ih, ističe naša sugovornica, odlazi upravo u Njemačku, u Austriju nešto manje, a popularne su i Engleska, Irska, te Švedska. Dolaze i bračni parovi s djecom koji su također odlučili napustiti Hrvatsku. Kad je riječ o strukama, najveći postotak njenih klijenata su iz metaloprerađivačke grane, no, nije zanemariv ni broj onih s visokom stručnom spremom koji uz ostalu dokumentaciju trebaju i prijevod diploma.

- Veći dio klijenata s poslodavcima u inozemstvu već ima dogovoreno zaposlenje, pa kod nas samo riješe dokumentaciju, no, ima i onih koji idu naslijepo pa im prevodimo životopise i zamolbe koje onda šalju potencijalnim budućim poslodavcima, ističe A. Varšić.

Prema saznanjima naše sugovornice ima i onih koji se nedugo nakon odlaska vraćaju u Hrvatsku jer im poslodavac, pogotovo ako se radi o nekoj javnoj ustanovi, poput bolnice, ne želi priznati diplomu hrvatskog fakulteta. No, broj povratnika je zanemariv u odnosu na one koji odlaze.