Politika i gospodarstvo 11.09.2020. 13:30. Zadnja izmjena: 11.09.2020. 13:30.

Stjepan Varga odlazi s čela Čakovečkih mlinova

Od mlinara do direktora s vizijom

Na glavnoj skupštini Čakovečkih mlinova, održanoj 28. kolovoza 2020. godine došlo je do promjena na čelu te kompanije koje predstavljaju nastavak zacrtanog smjera profesionalizacije ključnih upravljačkih i nadzornih pozicija u Grupi Čakovečki mlinovi.Stjepan Varga, dugogodišnji predsjednik Uprave i prvi čovjek Grupe Čakovečki mlinovi, prema vlastitoj odluci prelazi na poziciju predsjednika Nadzornog odbora. Radi se o odluci koja je pomno razmotrena i poziciji za koju je temeljito pripreman njegov nasljednik – Nino Varga, dosadašnji član Uprave Čakovečkih mlinova.

Nino Varga postao je prvi čovjek Grupe Čakovečki mlinovi

Iza Stjepana Varge je iznimno bogata poslovna karijera koju je u potpunosti posvetio Čakovečkim mlinovima. Gospodin Varga zaposlen je u Čakovečkim mlinovima od 1965. godine, kada je počeo raditi još kao učenik te je prošao sve ključne pozicije od mlinara, tehnologa pa do direktora i dioničara kompanije kojim postaje 1992. godine. Njegov poslovni put obilježen je predanim radom, upornošću i posvećenošću rastu i razvoju i upravo je te temeljne vrijednosti ugradio u samu srž kompanije kojoj je bio na čelu punih 28 godina.

Stjepan Varga prema vlastitoj odluci prelazi na poziciju predsjednika Nadzornog odbora


Vrijednost

Pod njegovim vodstvom, višestruko je povećana vrijednost i ugled Čakovečkih mlinova te su uz modernizaciju pekarske i mlinarske proizvodnje ostvarene i značajne akvizicije i proširenje poslovanja u segmentu maloprodaje hrane. U razdoblju od 1992. godine do danas preuzeto je ukupno 11 kompanija ili poslovnih cjelina prema čemu su Čakovečki mlinovi jedan od najaktivnijih preuzimatelja u Hrvatskoj. Svaka od akvizicija zadovoljavala je interne kriterije profitabilnosti i imala sinergijski potencijal za Grupu. Na uspješnost dosadašnjeg razvoja ukazuje i činjenica da je cijena dionice Čakovečkih mlinova povećana gotovo 16 puta – od početnih 400 kuna do zadnjih 6.350 kuna po dionici - odnosno rezultirala je prosječnim godišnjim prinosom na dionicu od 10,4 %. Također, temeljem ostvarene neto dobiti Čakovečki mlinovi svojim dioničarima neprekinuto svake godine, od 1993. do 2020. godine, isplaćuju dividendu, ukupno 273 milijuna kuna ili više od 2.600 kuna po dionici. Zajedno s isplaćenim dividendama, ukupan prosječan godišnji prinos na CKML dionicu iznosi 11,7 %, odnosno ukupno povećanje vrijednosti za dioničare je više od 22 puta.


Barijere

U trenutku kada je gospodin Varga preuzeo upravljanje Čakovečkim mlinovima, kompanija je bila u drugačijem položaju nego danas. Bila je zadužena i ostvarivala je prihod od oko 70 milijuna kuna, gotovo isključivo proizvodnjom i prodajom mlinsko-pekarskih proizvoda, a tržište joj je bilo ozbiljno narušeno uslijed Domovinskog rata. Kompanija je zahvaljujući uspješnoj privatizaciji, konzervativnoj politici upravljanja i kapitalnim ulaganjima od gotovo 800 milijuna kuna u razdoblju od 1992. godine do danas postala veliki poslovni sustav koji posluje u dva segmenta - prehrani i trgovini, zapošljava 2.500 djelatnika i ostvaruje godišnje prihode veće od 1,4 milijarde kuna, EBITDA-u od gotovo 100 milijuna kuna, a na bilanci bilježi neto novčanu poziciju od više od 200 milijuna kuna. Maloprodajna mreža Grupe sastoji se od 470 prodavaonica i proteže se od Međimurja, Varaždina, Zagorja, Podravine do Virovitice, a na obali od Istre preko Kvarnera do otoka Krka i Gorskog kotara. Sve prodavaonice pripadaju formatu trgovina iz susjedstva za koje se u budućnosti očekuje visoki rast jer odgovaraju suvremenim preferencijama potrošača kojima su blizina trgovine i kvaliteta asortimana ključan čimbenik kupnje. U prehrambenom segmentu Čakovečki mlinovi danas predstavljaju jednu od vodećih domaćih prehrambenih kompanija koja njeguje tradiciju kvalitete svojih mlinsko-pekarskih proizvoda koja je započela davne 1893. godine. Prehrambene kapacitete Grupe čine mlin u Čakovcu koji je u potpunosti moderniziran 2016. godine i najmoderniji je mlin za pšenicu i raž u široj regiji, mlin za kukuruz u Donjem Kraljevcu, pekare u Čakovcu, Oroslavju, Lovranu, Malinskoj na Krku i u Zadru te uljare u Čakovcu za proizvodnju bučinog ulja i u Punatu na Krku za proizvodnju maslinovog ulja.

Menadžment Čakovečkih mlinova od 2019. godine aktivno provodi analizu poslovanja i tržišta s ciljem transformacije i optimizacije poslovanja na razini Grupe te definiranja nove platforme za rast u segmentu maloprodaje hrane. Osnovni preduvjet za to je konsolidacija ovisnih društava koja se intenzivno provodi, a nakon koje se može očekivati povećanje operativne učinkovitosti, tržišne konkurentnosti i iskorištenost svih sinergijskih potencijala. Transformaciju poslovanja, ulaganja u maloprodajnu mrežu kao i nove akvizicije Čakovečki mlinovi poslovično provode vlastitim kapitalom, a u slučaju potrebe osim na banke mogu se osloniti i na tržište kapitala i svoju stabilnu dioničarsku strukturu u kojoj su uz obitelj Varga i tri hrvatska mirovinska fonda te drugi institucionalni investitori.


Povjerenje

Stjepan Varga je nakon glavne skupštine istaknuo: - Imam puno povjerenje u menadžment kojemu prepuštam upravljanje Čakovečkim mlinovima jer je to tim koji zajedno sa mnom radi već duži niz godina, a kompanija je financijski snažna, neovisna i ima pomno razrađenu strategiju daljnjeg poslovanja i širenja. Fokus će i dalje biti dugoročno stvaranje vrijednosti, kreiranje novih radnih mjesta i povećanje dobrobiti za dioničare, djelatnike i zajednicu u kojoj živimo i radimo. Očekujem da će projekt transformacije poslovanja kojega provodi menadžment uz pomoć vanjskih savjetnika dodatno ojačati kompaniju i pridonijeti daljnjem povećanju vrijednosti. Osobno i dalje ostajem povezan s Čakovečkim mlinovima kroz funkciju u Nadzornom odboru, a posvetit ću se nadzoru provedbe strateških projekata na kojima radimo.

Stjepan Varga će s funkcije predsjednika Nadzornog odbora nastaviti usmjeravati kompaniju uz dva nova člana -  Damira Metelka i Marka Oreškovića. Ružica Varga je napustila Nadzorni odbor na vlastiti zahtjev na samoj glavnoj skupštini, a Vladimir Bulić zadržava mjesto člana. Na glavnoj skupštini se glasalo i o opozivu dvoje članova - Ana Grašić je opozvana, a Zoran Štefulj je prije održavanja glavne skupštine podnio ostavku.