Politika i gospodarstvo 21.06.2017. 23:04. Zadnja izmjena: 21.06.2017. 23:04.

Govori Zvonko Golub

Tko (ni)je zadržao partizane u svom dvorištu?

- Kad su 1991. godine došle tzv. demokratske promjene mnogi antifašistički spomenici su devastirani, srušeni, uništeni... To je bilo ludilo. Natjecali su se tko će biti veći Hrvat. Kaj će nama komunisti i narodni heroji? Sve partizane je preko noći trebalo maknuti. Užas jedan! Mogao bih se plakati koliko sam toga proživio...ispričao nam je Zvonko Golub (83), jedan od najistaknutijih antifašista Međimurja te predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije.

Nakon što je 1941. godine tadašnja fašistička Mađarska okupirala Međimurje, Međimurci su pokrenuli otpor i započeli borbu za nacionalnu slobodu i protjerivanje okupatora. Naš sugovornik svjedoči da je u spomen na te slavne dane od 1945. do 1990. godine diljem Međimurja podignuto 70 spomen-obilježja. Od toga 41 spomenik i 29 spomen-ploča, i to u sljedećim mjestima: Banfi, Belica, Brezje, Cirkovljan, Čakovec, Čehovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Hrašćan, Donji Koncovčak, Donji Kraljevec, Donji Mihaljevec, Donji Pustakovec, Donji Vidovec, Držimurec, Gardinovec, Goričan, Gornji Hrašćan, Gornji Kraljevec, Hodošan, Ivanovec, Kapelščak, Kotoriba, šuma Kukolićeve grabe, Lopatinec, Macinec, Mala Subotica, Mihovljan, Mursko Središće, Nedelišće, Novo Selo na Dravi, Palinovec, Peklenica, Podbrest, Podturen, Prelog, Preseka, Pribislavec, Strahoninec, Sveti Juraj u Trnju, Sveta Marija, šuma Škarje, Štefanec, Štrigova, Turčišće, Vratišinec, šuma Vrbulja i Železna Gora.

Skinute zvijezde

Revizija koju je Udruga antifaštičkih boraca i antifašista Međimurske županije napravila 2006. godine pokazala je da je nakon 1990. godine srušeno, devastirano, razbijeno, oštećeno ili promijenjeno 18 spomenika i sedam ploča. - Kad te podatke kompariram u odnosu na Hrvatsku onda moram reći da smo još relativno dobro prošli. Kod nas ih je više 'prenamijenjeno'. Na gotovo svim spomenicima je skinuta zvijezda, na nekima je umjesto nje postavljen hrvatski grb i izmijenjen tekst. Ali, iskreno, važnije nam je sačuvati spomenike i imena poginulih, nego zvijezdu petokraku koja očigledno nekima toliko smeta, rekao je Z. Golub.

Potegel bi ga za vuha!

Svaki spomenik mu, kaže, predstavlja posebnu priču o kojoj bi mogao pričati satima. Sa suzom u oku prisjeća se dana kad su njegovi poznanici ginuli za više ciljeve, a dodatno ga pogađa činjenica što se mnogi veliki Hrvati žele riješiti partizana i promijeniti povijest. - Spomenik u Donjoj Dubravi najprije je bio devastiran, da bi ga kasnije, onako kaubojski, preko noći, potpuno srušili. Na tom mjestu posadili su neko drveće, a spomen-ploču odnijeli na groblje. Tadašnjeg načelnika Općine i mog bivšeg učenika Marijana Vargu skoro bi za vuha potegel i rekao mu - Sram te bilo!, kaže naš sugovornik.

Tipičan primjer prenamjene dogodio se i u Novom Selu na Dravi. Ondje je bio velik partizanski spomenik sa zvijezdom i tekstom: Slava vama svima koji ste pali, za slobodu dragu živote dali! S pozdravom - smrt fašizmu, sloboda narodu - donijeli ste svom narodu slobodu. Spomenik je 1991. godine uništen i postavljen je drugi bez ikakvih obilježja na kojem piše: Hvala svima koji su za slobodu dragu živote dali. Ortodoksna struja prevladala je u još jednom naselju, prepričava Golub.

-U Svetoj Mariji je napravljen kulturocid! Napravili su sprdačinu od spomenika palim borcima u Narodnooslobodilačkom ratu. Originalni spomenik su polili benzinom i katranom te ga obukli u novi, s hrvatskim grbom. Podigli su spomenik Hrvatima, a ne partizanima, zavapio je Zvonko Golub. Naposljetku je, kaže, spomenik ipak rekonstruiran i vraćen koliko-toliko u prvobitno stanje.

Jedinstvo na djelu

Osim nekoliko negativnih primjera, većina Općina i entuzijastičnih pojedinaca vode računa o spomen-obilježjima. Unazad desetak godina obnovljene su spomen-ploče u mnogim naseljima - primjerice Brezju, Donjem Koncovčaku, Donjem Mihaljevcu i Goričanu, a u novom ruhu zasjao je i spomen-park u Svetom Jurju u Trnju. Predsjednik antifašista Međimurja posebno pozdravlja praksu ujedinjavanja spomenika.

- Cirkovljanski spomenik potpuno je srušen pri rekonstrukciji Trga sv. Lovre. Napravljen je zajednički spomenik za borce Domovinskog rata, te Prvog i Drugog svjetskog rata. Vidovčani i mještani Hodošana također pametno razmišljaju i pored ploče palim borcima NOB-a postavili su ploču palim borcima u Domovinskom ratu. U Pribislavcu je napravljeno jedno postolje na koje su polukružno smještene tri ploče - onima koji su 1918. godine poginuli u revolucionarnim zbivanjima, poginulima u NOR-u i poginulom u Domovinskom ratu. To je po mom mišljenju jako dobro napravljeno i dokaz je da nitko ni s kim nije u sukobu ni u zavadi, mišljenja je Golub, argumentiravši da borba za slobodu nema dva lica.

Je l' "živ" ranjeni borac?

Jedan od monumenata, među umjetnički najvrjednijim spomenicima borcima NOB-a, je onaj Luje Bezeredija, postavljen 1949. godine ispred današnjeg preloškog Doma kulture. Kako ga je zub dobrano nagrizao, te da ga ne bi do kraja uništio, napravljena je replika – djelo akademskog umjetnika, mr. art. Darwina Butkovića, koja je 2010. godine postavljena na Trgu slobode. Prilikom izrade odljeva došlo je do oštećenja originala, što je akademski umjetnik bio ugovorom obvezan popraviti. Kako do današnjeg dana situacija nije riješena, istražili smo gdje se nalazi Bezeredijev 'ranjeni partizan'.

- Tek sam nedavno imenovana ravnateljicom i nisam upoznata sa spomenutim slučajem. Ovo je tek jedan od mnogih zaostalih problema koje treba početi rješavati, kratko je odgovorila ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan. Usmjerila nas je na Eriku Nađ Jerković, višu kustosicu Muzeja zaduženu za Bezeredijevu zbirku.

- Skulptura je od 2009. godine kod nas na pohrani i nalazi se u depoima Muzeja Međimurja, u prostorijama bivše vojarne. U Muzeju se izvode radovi na statici, a kad završe, građa bi trebala biti vraćena u Muzej, objasnila je. Na pitanje kada će i hoće li Bezeredijeva terakota biti popravljena i napokon ugledati svjetlo dana odgovara: - Skulptura službeno pripada Gradu Prelogu. Koliko sam upoznata nije potpisan nikakav sporazum ili darovni ugovor između Grada Preloga i Muzeja, rekla je E. Nađ Jerković.

Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek ne zamara se  Bezeredijevim djelom, pa nam nije ni odgovorio na upit. S druge strane, sam umjetnik popravljanje umjetnine ne dovodi u pitanje. Čeka, kaže, da se riješe pravne zavrzlame. - Inicijativa bi trebala krenuti od Muzeja Međimurja koji je deponirao spomenik. Kad oni i Grad riješe pravne odnose, dogovore što će biti sa spomenikom i pozovu me, ja sam spreman doći i popraviti skulpturu, odgovorio nam je Darwin Butković.

Nedelišćanska zvijezda sja

Za razliku od Strahoninca gdje je ponovo stavljena, pa potom i razbijena zvijezda koja je maknuta početkom 90-ih, ona u Nedelišću ne dijeli njezinu sudbinu.

- Spomenik u Nedelišću je pravi spomenik. To je jedini spomenik u Međimurju na kojem i dalje ponosno stoji petokraka. Tamo su ljudi normalni i nitko nije alergičan na zvijezdu, istaknuo je Golub. Isto nam je potvrdio i načelnik Općine Nedelišće Darko Dania: - Za vrijeme mog načelničkog mandata, a ni ranije kad sam bio zamjenik, nitko ništa nije predbacivao niti pitao. Okoliš oko spomenika održavamo urednim i svake godine obilježavamo Dan antifašističke borbe polaganjem vijenaca, kaže Dania.